Grupa poslanika Evropskog parlamenta ponovo je zatražila od Evropske unije uvođenje opštrih sankcija protiv Milorada Dodika i njegovih prostaša.
U pismu upućenom Josepu Borrellu, šefu diplomatske službe EU (EEAS), ali i specijalnom predstavniku EU u Bosni i Hercegovini Johannu Sattleru, Tineke Strik (Zeleni/EFA, izvjestilac u sjeni za BiH), Michael Gahler (EPP, koordinator za vanjske poslove), Tonino Picula (S&D, koordinator vanjskih poslova), Hilde Vautmans (Renew, koordinatorica vanjskih poslova), Reinhard Bütikofer (Zeleni/EFA, koordinator za vanjske poslove), Paolo Rangel (EPP, izvjestilac za BiH), Dietmar Köster (S&D izvjestilac u sjeni za BiH), Klemen Grošelj (Renew, izvjestilac u sjeni za BiH), Romeo Franz (Zeleni/EFA, predsjedavajući Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom), zahtijeva se odlučna i neodložna akcija Brisela.
Potpisnici pisma, članovi grupacija koje čine skoro 2/3 Evropskog parlamenta, upozoravaju da se "Bosna i Hercegovina ... suočava sa najozbiljnijom političkom krizom od kraj rata, direktno izazvanom delovanjem srpskog člana tročlanog Predsjedništva,Milorada Dodika i njegove stranke SNSD".
"Partijski i neustavni bojkot legitimnih institucije države BiH, koji je uveden prošlog jula zbog legitimnog usvajanja zakona o negiranju genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za RS.
Tokom prošlog mjeseca, Narodna skupština Republike Srpske glasala je za jednostrano povlačenje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a predviđena su i slična glasanja kojima bi se također jednostrano povukla RS iz državnih nadležnosti u oblasti poreza, pravosuđa i Oružanih snaga BiH, čime se krši ustavni poredak BiH", upozoravaju poslanici.
Posebno najavu stvaranja vojske RS, te provokativne paravojne vježbe koje su policijske snage RS izvele u blizini Sarajeva, dokaz su da Dodik ne odustaje i spreman je koristiti silu kako bi ostvario svoje ciljeve.
Potpisnici ističu i da politički čelnik bosanskih Srba to radi osjećajući da ima direktnu i indirektnu podrška Srbije i Rusije. Uz to, izostanak odgovora EU samo je dodatni poticaj.
"26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je još uvijek uveliko pod međunarodnim nadzorom, sa visokim predstavnikom i vojnim snagama EUFOR-a. Oni su, nažalost i dalje potrebni za nadgledanje implementacije Mirovnog sporazuma.
Međutim, ovaj međunarodni nadzor nosi veliku odgovornost", poručuju oni.
