ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Posebna sjednica državnog parlamenta o diskriminiranosti Bošnjaka

politicki.ba

Od 28 institucija čije rukovodioce imenuje Vijeće ministara BiH (27 direktora i jedan generalni sekretar), trenutno je samo šest Bošnjaka (21,4%). Suprotno tome, direktorske funkcije obnaša 12 Srba (42,9%) i 10 Hrvata (35,7%).

U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je započela posebna sjednica posvećena razmatranju etničke strukture zaposlenih u državnim institucijama. Tema sjednice je neravnomjerna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih, s fokusom na sistemsko smanjenje broja Bošnjaka u institucijama na svim nivoima.

Na osnovu podataka dostavljenih iz 71 državne institucije (dok njih pet nije odgovorilo, a za tri su korišteni javno dostupni podaci), zaključeno je da Bošnjaci nisu proporcionalno zastupljeni u čak 62 institucije. Posebno zabrinjava što je na rukovodećim i bolje plaćenim pozicijama njihov broj drastično niži, dok su relativno brojniji među zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom.

Svjesno kršenje zakona

Dodatni problemi uključuju:

Neažuriranje podataka o nacionalnoj strukturi, iako se ažuriraju podaci o spolu.

Institucije poput BHANSA i Sekretarijata Predsjedništva BiH nikada nisu objavile te podatke, iako zapošljavaju stotine ljudi.

Agencija za državnu službu BiH više ne objavljuje statistiku po nacionalnosti, a registar državnih službenika tek treba biti uspostavljen do sredine 2025.

U analizi se ističe da institucije često prikrivaju pravo stanje zapošljavanja, a da se propisi koji nalažu proporcionalnu zastupljenost prema popisu iz 2013. godine sistematski ignorišu. Bošnjaci su u najvećem deficitu upravo na pozicijama koje donose moć i odlučivanje.

Agencija za državnu službu gazi zakone koje bi trebala štititi

Poseban primjer institucionalne diskriminacije zabilježen je upravo u Agenciji za državnu službu BiH, čije je sjedište u Sarajevu. Iako bi upravo ova institucija trebala nadzirati provođenje zakona o ravnomjernoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u državnoj službi, sama zapošljava više od propisanog broja Srba (39%), dok je Bošnjaka svega 26%. Od pet šefova odjela, četiri su Srbi, jedan je Hrvat, a nijedan Bošnjak.

Podaci dodatno ukazuju na duboki problem: u posljednje dvije godine, od 20 imenovanih pomoćnika ministara i direktora, svega tri su Bošnjaci. Istovremeno je zaposleno 11 Srba i šest Hrvata – što znači da je Srba četiri puta, a Hrvata dvostruko više na rukovodećim pozicijama u odnosu na Bošnjake.

Također, u Ministarstvu sigurnosti BiH u posljednje dvije godine zaposleno je 19 službenika – od toga 15 Srba i samo tri Bošnjaka. Sličan je obrazac u Ministarstvu finansija i trezora BiH, gdje je od 25 novozaposlenih 16 Srba, a samo pet Bošnjaka.

Na rukovodećim pozicijama u ovim institucijama Bošnjaci su gotovo nevidljivi: u Ministarstvu sigurnosti od devet vodećih službenika, pet je Srba, dva Hrvata i samo dva Bošnjaka. U Ministarstvu komunikacija i prometa – jedan Bošnjak od šest. U Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara, jedan Bošnjak od pet. Ovakva statistika jasno ukazuje na duboko ukorijenjenu praksu etničke neravnopravnosti u kadrovskoj politici.

Nevidljivi Bošnjaci u direktorskim kabinetima državnih institucija

Od 28 institucija čije rukovodioce imenuje Vijeće ministara BiH (27 direktora i jedan generalni sekretar), trenutno je samo šest Bošnjaka (21,4%). Suprotno tome, direktorske funkcije obnaša 12 Srba (42,9%) i 10 Hrvata (35,7%). Prema ustavnoj proporcionalnosti, Bošnjaci bi trebali imati 14 direktorskih pozicija, a imaju ih osam manje. Srba je imenovano tri više od ustavnog minimuma, a Hrvata čak šest više.

Raspodjela budžeta dodatno potvrđuje dubinu problema. Od ukupnog budžeta ovih institucija za 2024. godinu, koji iznosi 330 miliona KM, Bošnjaci upravljaju sa svega 15% (51 milion KM), dok institucije pod vodstvom Srba i Hrvata raspolažu sa čak 85% budžeta (279 miliona KM).

S obzirom na to da Bošnjaci čine više od 50% ukupne populacije BiH, a vode institucije u kojima radi tek 8% ukupno zaposlenih u analiziranim tijelima, jasno je da je riječ o sistemskoj i svjesno provođenoj diskriminaciji.

U tekstu Zakona o zabrani diskriminacije BiH stoji da je svako različito postupanje prema etničkoj grupi, koje ima za posljedicu uskraćivanje prava na ravnopravnoj osnovi, zakonski zabranjeno. Međutim, podaci upućuju upravo na suprotno – Bošnjaci su sistematski i politički marginalizovani u državnoj upravi.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.