Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) mogla bi podržati pomilovanje Milorada Dodika u Predsjedništvu BiH u zamjenu za njegovu podršku izmjenama Izbornog zakona koje ova stranka godinama zahtijeva.
Takvu mogućnost iznosi poljski državni Centar za istočne studije (OSW) u analizi općih izbora u Bosni i Hercegovini, objavljenoj 9. oktobra, čiji je autor Michał Kucharski.
U tekstu pod naslovom „Izbori u Bosni i Hercegovini: apatija birača i učvršćivanje etnopolitičkih podjela“, poljski analitičar ocjenjuje da su izborni rezultati dodatno učvrstili položaj stranaka koje zastupaju interese pojedinih naroda, dok su mogućnosti za provođenje reformi ostale ograničene.
Posebno se osvrće na odnos HDZ-a BiH i Dodikovog SNSD-a, procjenjujući da bi upravo njihova politička saradnja mogla biti jedan od ključnih faktora u narednom mandatu.
„HDZ će i dalje računati na Dodikovu podršku u provođenju izmjena izbornog zakonodavstva koje mu odgovaraju. Zauzvrat bi Dodiku trebalo biti obećano pomilovanje u Predsjedništvu BiH, a time i povratak aktivnom političkom djelovanju“, navodi Kucharski.
Riječ je o procjeni poljskog analitičkog centra. U objavljenoj analizi nisu predstavljeni dokumenti niti izjave zvaničnika HDZ-a ili SNSD-a koji bi potvrdili postojanje takvog dogovora.
OSW ocjenjuje da je jedan od najvećih uspjeha HDZ-a na izborima povratak predstavnice te stranke u Predsjedništvo BiH nakon osam godina.
Darijana Filipović osvojila je mandat članice Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, dok je SNSD osigurao izbor Željke Cvijanović za članicu Predsjedništva BiH iz entiteta Rs.
Time je, prema poljskoj analizi, dodatno ojačana pozicija dviju stranaka koje već godinama sarađuju na državnom nivou.
Kucharski podsjeća da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nekoliko dana prije izbora zaprijetio blokadom državnih institucija ukoliko za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bude izabran kandidat povezan s multietničkom strankom.
Iako je HDZ zadržao broj mandata na državnom nivou, poljski analitičar upozorava da bi ta stranka mogla izgubiti vlast u jednom kantonu.
Istovremeno, smatra da će HDZ nastaviti insistirati na promjenama izbornog zakonodavstva kojima bi se ojačao njegov utjecaj na izbor hrvatskih predstavnika.
Moguće Dodikovo pomilovanje posebno je osjetljivo političko pitanje jer je on pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je izgubio funkciju predsjednika Rs i pravo obavljanja političkih dužnosti.
Poljski centar ocjenjuje da je Dodik, uprkos presudi, sačuvao dominantan politički položaj u Rs.
„U Rs dominantnu poziciju zadržao je Milorad Dodik“, navodi Kucharski, ističući da je njegov SNSD uspio očuvati političku snagu zahvaljujući kontroli javnih institucija i medija, ali i načinu vođenja izborne kampanje.
Autor smatra da je SNSD tokom kampanje koristio nacionalne podjele i strahove, dok opozicija nije uspjela pretvoriti nezadovoljstvo korupcijom i Dodikovom presudom u značajniji izborni uspjeh.
Posebno ukazuje na političku podršku koju Dodik dobija iz inostranstva.
Prema njegovoj ocjeni, Dodik uživa kontinuiranu političku podršku Rusije, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.
Kucharski podsjeća i da je Dodik nakon izbora pozvao američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna nezavisnost Rs.
Poljski analitičar smatra da će takva politička pozicija SNSD-a dodatno otežati formiranje funkcionalne državne vlasti i provođenje reformi neophodnih za približavanje Evropskoj uniji.
Prema njegovoj procjeni, formiranje nove koalicije na državnom nivou zahtijevat će dogovor SDA, SDP-a i HDZ-a BiH, a moguće i uključivanje SNSD-a.
To bi, upozorava, značilo nastavak političkih sukoba i međusobnih blokada.
„Naredne četiri godine proteći će u znaku etničkih sporova, što može dodatno otežati provođenje reformi“, ocjenjuje OSW.
Poljski centar posebno analizira pad izlaznosti na izborima održanim 4. oktobra.
Prema podacima navedenim u analizi, izlaznost je bila za približno deset procentnih poena niža nego 2022. godine i iznosila je nešto više od 40 posto.
Više od osam posto glasova na izborima za državne i entitetske parlamente bilo je nevažeće.
Kucharski smatra da takvi rezultati ukazuju na duboko nezadovoljstvo građana političkim elitama, neispunjenim obećanjima, izostankom reformi i sve izraženijom nefunkcionalnošću države.
Dio pada izlaznosti povezuje i s uvođenjem elektronskih tehnologija u izborni proces, za koje smatra da su ograničile mogućnosti izbornih prevara.
Posebno upozorava na smanjenu izlaznost među Bošnjacima.
„Apatija i razočaranje najvidljiviji su među Bošnjacima“, navodi autor, ističući da je upravo u sredinama s većinskim bošnjačkim stanovništvom zabilježen najveći pad izlaznosti u odnosu na prethodne izbore.
Iako su SDA i SDP zadržali svoje pozicije u državnom parlamentu, OSW smatra da je došlo do promjene političkog ponašanja dijela bošnjačkog biračkog tijela.
Dio birača koji je ranije podržavao multietničke stranke nije izašao na izbore, dok se drugi dio opredijelio za stranke s izraženijim bošnjačkim političkim programom, među kojima autor navodi Stranku za BiH.
Kucharski upozorava da bi manja izlaznost među Bošnjacima, koji čine najbrojniji narod u državi, mogla smanjiti njihov politički utjecaj i povećati mogućnost da budu nadglasani u procesima odlučivanja.
U analizi se navodi da je najveći izborni gubitnik Demokratska fronta Željka Komšića.
OSW ocjenjuje da je ova stranka izgubila polovinu mandata u Federaciji BiH i ostala bez pozicije u Predsjedništvu BiH, a takav rezultat povezuje i s njenom odlukom da nakon prethodnih izbora ne uđe u koaliciju sa SDP-om.
Prema Kucharskom, slabljenje Demokratske fronte pokazuje i smanjenje podrške ideji građanske Bosne i Hercegovine, nasuprot političkom sistemu zasnovanom na nacionalnim podjelama.
Poljski centar upozorava da će nova vlast morati usvojiti niz reformskih zakona i imenovati glavnog pregovarača s Evropskom unijom kako bi Bosna i Hercegovina mogla ostvariti pristup barem dijelu sredstava iz Plana rasta EU za zapadni Balkan.
Međutim, procjenjuje da će politički dogovor biti teško postići zbog suprotstavljenih zahtjeva HDZ-a, SDA i SDP-a.
„Izborni rezultat ostavlja malo izgleda za provođenje reformi koje, između ostalih, zahtijeva Evropska unija“, navodi se u analizi poljskog Centra za istočne studije.
