Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Politika postala najpoželjnije zanimanje: Gotovo 7.000 kandidata želi u vlast

Redakcija Mostar

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, Branko Todorović ocjenjuje da se veliki dio stranaka u BiH odavno ne ponašaju kao demokratske organizacije, već kao zatvoreni, korumpirani sistemi koji podsjećaju na mafijaške strukture.

Predizborna kampanja u BiH postepeno uzima zamah, dok građani pokušavaju donijeti odluku kome dati povjerenje za naredne četiri godine vlastitih života.

Njihovu podršku, računajući i kompenzacijske liste, traži gotovo 7.000 kandidata iz 75 stranaka i 29 koalicija. Iako je broj političkih subjekata čak i manji nego u prethodnim izbornim ciklusima, politika i dalje ostaje najpoželjnije zanimanje, a hiljade kandidata pronalazi motiv da redove pred skupštinama učini dužim nego pred bilo kojom kompanijom iz realnog sektora.

- Narod je konačno progledao. Shvatio je da je nerad jedina vrsta rada koja se na ovim prostorima plaća. Nije to samo u Bosni. Ništa ne radi, sve ti je plaćeno. Bravar, poljoprivrednik, doktor, prosvjetni radnik ... ubijaju se od rada, a nikakve koristi, male plaće, još manje penzije. A oni koji ništa ne rade, ogromne platurine, penzijetine, dnevnice, putovanja, odvojeni život, sve plaćeno za nerad. Narod je to shvatio i ide „hametice“, opet koristim narodni izraz, jer hoće da se spasi i ja im zamjeriti ne mogu. Kafkijanski zvuči, ali tako je. U Bosni se to kaže – živimo u izvrnutoj čarapi. Nije normalno da hiljade hoće u vlast, a niko vlast ne voli – kaže sociolog Esad Bajtal.

Politički analitičar Srećko Latal smatra da sve ljude ili političke partije ne treba trpati u istu vreću, jer vjeruje da se dio njih kandidira kako bi uradio nešto dobro za svoju zajednicu. Ipak, procjenjuje da veći dio nastoji zadovoljiti lične potrebe.

- Problem je što su sve partije fokusirane gotovo isključivo na zadovoljenje ličnih i partijskih interesa, a interesi građana i zemlje se zanemaruju. Zbog toga, nakon svih ovih godina, imamo jedva stotinjak kilometara autoputa, BiH je među zadnjim zemljama u Evropi po ekonomskim pokazateljima, hiljade građana napuštaju zemlju tražeći bolji život, a mnogi dobri ljudi, koji su ušli u politiku kako bi uradili nešto dobro za svoju lokalnu zajednicu, s vremenom izlaze iz politike – kaže Latal, te dodaje da je u ovakvoj situaciji jedini način da dobijemo kvalitetniju vlast da se što više građana aktivnije uključi u politiku i jasno stave na znanje političkim akterima šta i kako treba da rade.

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, Branko Todorović ocjenjuje da se veliki dio stranaka u BiH odavno ne ponašaju kao demokratske organizacije, već kao zatvoreni, korumpirani sistemi koji podsjećaju na mafijaške strukture.

- Lojalnost je važnija od znanja, poslušnost od integriteta, a javni interes odavno je potisnut interesom političkih moćnika. Zato političke stranke kandiduju osobe od kojih se ne očekuje da misle svojom glavom, nego da budu poslušni, da glasaju, zapošljavaju i raspolažu javnim novcem po nalogu stranke i moćnika. U takvom sistemu 7.000 kandidata nije znak demokratije, nego pokazatelj da je politika postala unosno zanimanje s puno privilegija i pristupa javnim resursima i korupciji – ističe Todorović.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.