Politico: Von der Leyen još nije lično dala iskaz u istrazi „Pfizergate“

Redakcija Mostar

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen još nije lično dala iskaz Uredu evropskog javnog tužioca (EPPO) u istrazi o nabavci vakcina protiv koronavirusa

Evropska komisija tvrdi da u potpunosti sarađuje s tužiocima. Glavna evropska tužiteljica Laura Codruța Kövesi upozorava da pojedini političari odbijaju pozive na saslušanje, ali nije željela reći odnosi li se to i na predsjednicu Komisije.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen još nije lično dala iskaz Uredu evropskog javnog tužioca (EPPO) u istrazi o nabavci vakcina protiv koronavirusa, objavio je Politico, pozivajući se na osobu uključenu u postupak koja je govorila pod uslovom anonimnosti.

EPPO je 2024. preuzeo istragu koju su prethodno vodile belgijske vlasti, a koja se odnosi na sumnje u krivične nepravilnosti tokom pregovora predsjednice Komisije s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom.

Prema pravnim dokumentima u koje je Politico imao uvid, tužioci istražuju navode o miješanju u obavljanje javnih funkcija, uništavanju SMS poruka, korupciji i sukobu interesa.

Na pitanje o tvrdnji da von der Leyen nije dala iskaz u aferi poznatoj kao „Pfizergate“, glasnogovornik Komisije Thomas Regnier odgovorio je da je ta institucija intenzivno sarađivala s EPPO-om radi razjašnjavanja činjenica i sagledavanja događaja.

„To je uvijek činjeno u ime predsjednice i uz njenu punu podršku. Predsjednica je uvijek bila i ostaje veoma spremna sarađivati u odgovaranju na sva otvorena pitanja, u granicama svojih dužnosti i raspoloživosti kao predsjednice Komisije“, rekao je Regnier.

Glavna evropska tužiteljica Laura Codruța Kövesi, kojoj u petak završava sedmogodišnji mandat, izjavila je u intervjuu za Politico da se više puta suočila s evropskim zvaničnicima koji nisu postupili po pozivima njenog ureda da daju iskaz.

„Neki političari misle da su iznad zakona. Ako ste pozvani da date iskaz, morate doći“, poručila je.

Upitana je li von der Leyen među zvaničnicima o kojima govori, Kövesi je odbila komentirati pojedinačne istrage.

Prema njenim riječima, poteškoće u radu posebno dolaze do izražaja kada istrage obuhvate utjecajne osobe, bilo da je riječ o visokopozicioniranim političarima ili bogatim pojedincima povezanim s političkim krugovima.

Kövesi je upozorila i na pokušaje slabljenja EPPO-a, institucije osnovane 2017. godine, koja je počela operativno djelovati 2021. i zadužena je za procesuiranje krivičnih djela koja ugrožavaju finansijske interese Evropske unije.

„Zabrinuta sam da će EPPO biti tiho ugušen zato što radi svoj posao“, rekla je.

Kao glavne prepreke izdvojila je hroničan nedostatak novca, kašnjenje izmjena pravnog okvira i složenu birokratsku strukturu. Takav sistem, prema njenoj ocjeni, dovodi do beskrajnih rasprava koje dodatno otežavaju rad tužilaca.

Smatra da će najveći izazov njenog nasljednika, njemačkog tužioca Andrésa Rittera, biti očuvanje nezavisnosti i vjerodostojnosti institucije.

Govoreći o političkim pritiscima, Kövesi je Grčku izdvojila kao zemlju u kojoj se tokom svog mandata suočila s najotvorenijim pokušajem zastrašivanja evropskih tužilaca.

Tu zemlju je prošle godine potresao skandal s poljoprivrednim subvencijama, nakon kojeg su ostavke podnijeli ministri i zamjenici ministara. Pred sudom se trenutno vode postupci protiv četvero zastupnika vladajuće Nove demokratije, koji negiraju krivicu.

EPPO je u maju uputio formalnu pritužbu Evropskoj komisiji zbog poteza grčke vlade kojima se, prema tvrdnjama tužilaštva, blokiraju istrage protiv grčkih parlamentaraca. Ured se žalio i na odbijanje grčkog Vrhovnog pravosudnog vijeća da evropskim delegiranim tužiocima produži mandat za pet godina, kako je EPPO tražio.

Kövesi je upozorila da bi takvo postupanje moglo dovesti do smanjenja evropskog finansiranja Grčke.

Odnose je dodatno opteretio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, koji je prigovorima zbog „selektivnog curenja informacija“ doveo u pitanje motive evropskih tužilaca.

„Sva ta buka stvorena je kako bi se EPPO optužio da se bavi politikom, umjesto da se razgovara o onome što se zaista dogodilo“, rekla je Kövesi.

Dodala je da pojedini političari podržavaju nezavisno i efikasno pravosuđe sve dok se istrage ne približe njima ili njihovom najužem krugu. Tada, kako je navela, počinju optužbe da tužioci zloupotrebljavaju ovlasti i imaju političku agendu.

Pojedini grčki zvaničnici sugerirali su mogućnost izlaska zemlje iz EPPO-a, ali Kövesi smatra da je to „gotovo nemoguće“.

Upozorila je i da budžetska ograničenja ugrožavaju rad tužilaštva u drugim članicama. EPPO trenutno uspostavlja djelovanje u Mađarskoj, koja se instituciji pridružila u augustu 2026, ali Kövesi sumnja da će raspoloživi novac biti dovoljan.

„Objasnili smo tačno šta nam je potrebno da bismo radili svoj posao, ali Komisija je predložila polovinu potrebnog budžeta“, kazala je.

Ocijenila je da je vjerodostojnost EPPO-a na kocki i u zemljama poput Poljske, gdje su očekivanja bila velika, a institucija nije uspjela ispuniti obećanja.

EPPO istražuje i sumnje u zloupotrebu više od četiri miliona eura povezanih s nekadašnjom gr

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.