"Međunarodna zajednica — ili, preciznije, Evropska unija i Sjedinjene Države — bila je u dugogodišnjoj nevolji u proteklih 26 godina, otkako je Dejtonski sporazum okončao krvavi građanski rat u Bosni. Dejton je trebao biti superljepilo koje je stvorilo novu jedinsvenu državu od prethodno zaraćenih etničkih krhotina. Ali svakih nekoliko godina, podsjetimo se da ljepilo ne drži", piše u komentaru za Politico.eu Ivor Roberts.
Ovaj nekadašnji britanski ambasador u Jugoslaviji, Irskoj i Italiji upozorava da smo i sada"upravo u takvoj krizi" jer pregovori o članstvu u EU sa zemljama zapadnog Balkana stoje, "a Milorad Dodik, politički lider bosanskih Srba, prijeti da će se povući iz državnih institucija — uključujući vojsku — i de facto se otcijepiti od bosanske države". "Ali ovoga puta možda samo gledamo na kraj Dejtona i ignoriramo glavni uzrok.
Nakon Dodikove najave, nije trebalo dugo da Christian Schmidt, nedavno imenovani visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu – dužnost UN-a koja ima iznenađujuće jaka gubernatorska ovlaštenja da nadgleda implementaciju Dejtonskog sporazuma – svali krivicu direktno na Dodika.
U svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a, Schmidt je primijetio da se Bosna suočava sa svojom najvećom “egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu”, ako međunarodna zajednica ne obuzda separatističke akcije bosanskih Srba. On je također pozvao na (i dobio) produženje za male vojne snage EU u regionu.
Međutim, važno je ne zanemariti da su Dodikove prijetnje došle i kao direktan odgovor na odluku Schmidtovog prethodnika Valentina Inzka. Inzko je u posljednjim danima svog 13-godišnjeg mandata odlučio nametnuti zakon po kojem je poricanje da je masakr u Srebrenici bio genocid, zločin za koji je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.
Zaustavimo se na trenutak da budemo sasvim jasni: masakr iz jula 1995. s pravom su potvrdili Međunarodni sud pravde i UN kao genocid. Ništa ne može niti treba da umanji težinu zločina.
Ali nakon svoje odluke, Inzko je rekao dvije zanimljive stvari. Prvo je rekao da zna kakve će biti posljedice njegove odluke, odnosno kako će Dodik reagirati. I drugo, rekao je da je svojom odlukom da negiranje genocida proglasi krivičnim djelom Bosnu i Hercegovinu jednostavno uskladila sa evropskim normama.
O prvoj stvari, Inzko u suštini kaže da je po njegovom mišljenju vrijedilo pokrenuti najveći sukob u Bosni od rata naovamo, da bi se ovaj zakon usvojio. Kao neko ko je bio svjedok brutalnog rata u Bosni i učesnik u pregovorima koji su doveli do Dejtona, teško se slažem sa njim.
Što se tiče druge tačke — to je sve u redu. Ima smisla da se zemlja uskladi sa normama EU jer će uskoro postati članica EU. Ali, to se neće desiti.
Ovogodišnji samit zapadnog Balkana, održan u šarmantnom slovenačkom mjestu Brdo kod Kranja, praktično je okončao nade da će se zemlje zapadnog Balkana uskoro pridružiti EU. EU je zasladila pilulu beznačajnim ohrabrujućim izjavama i izdašnim ekonomskim i investicionim planom od 9 milijardi eura. Ali lideri regiona i njihovi narodi prepoznaju da su im vrata zalupljena pred licem.
