U 82 slučaja donesena je naredba o neprovođenju istrage, dok su u dva predmeta podignute optužnice.
Naslovi o hapšenjima i istragama protiv sudija i tužilaca u BiH posljednjih godina postali su gotovo svakodnevni.
Kantonalni tužilac Meho Bradić uhapšen je dok je primao obilježene novčanice, dok je sutkinja Katica Jozak-Mađar nepravosnažno osuđena zbog nezakonitog zapošljavanja.
Takvi slučajevi više nisu izuzetak, što potvrđuju i podaci Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS).
Otvorena 452 krivična predmeta
Na sjednici VSTS-a istaknuto je da su protiv sudija i tužilaca otvorena ukupno 452 krivična predmeta koji se nalaze u fazi istrage ili provjere.
To praktično znači da je pod krivičnom istragom gotovo svaki treći od ukupno oko 1.400 sudija i tužilaca u BiH.
U 82 slučaja donesena je naredba o neprovođenju istrage, dok su u dva predmeta podignute optužnice.
VSTS je institucija nadležna za imenovanje, disciplinsko kažnjavanje i razrješenje svih sudija i tužilaca u BiH.
VSTS: Građani prijavljuju moguće nezakonitosti
Predsjednik VSTS-a Sanin Bogunić izjavio je da veliki broj istraga pokazuje kako građani ipak prijavljuju potencijalne nezakonitosti u pravosuđu.
„Broj istraga pokazuje da, iako se u najvećem broju radi o anonimnim prijavama, građani vjeruju pravosuđu i prijavljuju potencijalne nezakonitosti. S druge strane, bh. pravosuđe pokazuje svoju funkcionalnost i disciplinski, a gdje postoje dokazi i krivično procesuira nosioce najviših pravosudnih funkcija kada prekrše zakon“, rekao je Bogunić.
Prijave se često koriste kao pritisak
Profesor prava i član Upravnog odbora Evropske akademije prava Arben Murtezić smatra da je riječ o veoma velikom broju predmeta, ali upozorava da se dio prijava koristi kao sredstvo pritiska na pravosuđe.
On navodi da već dugo postoji dilema da li ovim predmetima dati prioritet ili ih tretirati jednako kao i ostale slučajeve kako se ne bi narušio princip jednakosti pred sudom.
„Efikasan rad u ovakvim slučajevima od velikog je javnog interesa i VSTS potpuno opravdano insistira na tome. Važno je pokazati da pravosudni sistem ne bježi od utvrđivanja odgovornosti u vlastitim redovima“, istakao je Murtezić.
Dodao je da svako nepotrebno odgađanje donošenja odluka dodatno podriva povjerenje javnosti u pravosuđe.
Evropska komisija upozorila na stagnaciju
Iako VSTS tvrdi da građani imaju povjerenja u pravosuđe, nezavisne analize i izvještaji ukazuju na suprotno.
Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu navodi da se pravosuđe u BiH nalazi u stanju ozbiljne stagnacije, uz konstantne političke pritiske na njegovu nezavisnost.
Posebno je problematičan, kako se navodi, hronični neuspjeh u procesuiranju korupcije na visokom nivou.
Evropska komisija upozorila je i da nedonošenje novog zakona o VSTS-u, kao i neadekvatna disciplinska odgovornost sudija i tužilaca, predstavljaju jednu od glavnih prepreka napretku BiH ka Evropskoj uniji.
Najviše predmeta u Federaciji BiH
Najveći broj predmeta vodi se pred kantonalnim tužilaštvima u Federaciji BiH, gdje je registrovan 151 predmet.
Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK) radi na više od 200 predmeta protiv svojih kolega.
Tužilaštva u Republici Srpskoj i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva vode 57 predmeta, dok je u Tužilaštvu BiH registrovan 31 predmet.
Prijava protiv sudija i tužilaca nije bilo jedino u Tužilaštvu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, okružnim javnim tužilaštvima u Prijedoru i Bijeljini, kao ni u Tužilaštvu Brčko distrikta BiH, prenosi Avaz.
