Hrvatska će nastaviti insistirati na izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima bi se, prema stavu zvaničnog Zagreba, spriječilo da pripadnici jednog konstitutivnog naroda odlučuju o izboru predstavnika drugog naroda u Predsjedništvu BiH.
To je poručio Andrej Plenković u intervjuu za Hrvatsku radioteleviziju (HRT), komentarišući rezultate općih izbora održanih 4. oktobra u Bosni i Hercegovini.
Plenković je posebno izrazio zadovoljstvo pobjedom Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ-a BiH, ocijenivši da njen izbor predstavlja važan politički rezultat za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
„Posebno me veseli da je gospođa Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine, sestrinske stranke HDZ-a u Republici Hrvatskoj, ostvarila tako uvjerljivu pobjedu“, izjavio je Plenković.
Hrvatski premijer smatra da je izbor Filipović značajan za ostvarivanje onoga što HDZ Hrvatske i HDZ BiH nazivaju legitimnim političkim predstavljanjem.
Istovremeno je upozorio da izborni rezultat ne znači kako je pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH trajno riješeno.
Ponovo se osvrnuo na četiri izborna mandata Željka Komšića, navodeći da se nada kako se situacija koju naziva izbornom anomalijom više neće ponoviti.
Plenković je naglasio da će Hrvatska nastaviti međunarodno zagovarati promjene izbornog zakonodavstva BiH.
„Nastavit ćemo to i dalje stavljati u prvi plan u svim međunarodnim forumima“, izjavio je premijer.
Dodao je da je i tokom sastanaka održanih ranije tog dana govorio o potrebi izmjena Izbornog zakona kako Hrvati, prema njegovim riječima, ne bi morali strahovati da će im predstavnika u Predsjedništvu birati pripadnici drugog naroda u Federaciji BiH.
Takvom najavom Plenković je potvrdio da Zagreb namjerava zadržati pitanje izbornog zakonodavstva BiH među svojim vanjskopolitičkim prioritetima, uprkos tome što je kandidatkinja HDZ-a BiH na ovogodišnjim izborima osvojila mandat u Predsjedništvu.
Govoreći o odnosima dvije države, on je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
Istakao je da su tokom protekle četiri godine realizovani brojni zajednički infrastrukturni i energetski projekti, uključujući izgradnju mostova i unapređenje energetskih veza.
Plenković je posebno naglasio da je Hrvatska tokom protekle decenije višestruko povećala finansijsku podršku projektima namijenjenim Hrvatima u BiH.
Među projektima koje je izdvojio nalaze se Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, Sveučilište u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar.
Prema njegovim riječima, ulaganja hrvatskih institucija u obrazovanje, zdravstvo, kulturu i infrastrukturu predstavljaju važan dio politike Zagreba prema Bosni i Hercegovini.
Premijer Hrvatske govorio je i o evropskom putu BiH, ocijenivši da bi nakon izbora i formiranja novih institucija trebalo ubrzati provođenje reformi potrebnih za napredak prema članstvu u Evropskoj uniji.
Podsjetio je da pojedini zakonski prijedlozi, neophodni za nastavak evropskih integracija, još nisu usvojeni zbog nedostatka političkog dogovora unutar BiH.
„Smatram da sada, nakon općih izbora, nakon konstituiranja novih institucija, treba smjesta prionuti da se oni riješe i da Bosna i Hercegovina lovi korak s onima koji su ispred nje“, rekao je Plenković.
Poručio je da će Hrvatska nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini u procesu evropskih integracija, uz očekivanje da nove vlasti ubrzaju donošenje zakona i provođenje preuzetih obaveza.
„Želimo im pomoći kao susjedi, prijatelji, partneri“, izjavio je Plenković u razgovoru za HRT.
