Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, profesorica Edina Bećirović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije te advokat i novinar Senad Pećanin uputili su jučer pismo komesaru Evropske unije za demokratiju, pravosuđe, vladavinu zakona i zaštitu potrošača Michaelu McGrathu, izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog odluke Republike Hrvatske da 12. novembra 2025. zabrani ulazak novinaru Avdi Avdiću.
U obraćanju komesaru navodi se da hrvatske vlasti nisu pružile transparentno niti zakonski utemeljeno objašnjenje odluke, već su se pozvale na neodređenu „nacionalnu evidenciju“. Takav pristup, upozoravaju potpisnici, predstavlja zabrinjavajući presedan i direktan napad na medijske slobode, koje su definirane i zaštićene Poveljom EU o temeljnim pravima. Ističu da se time šalje poruka da se istraživački rad koji propituje političke strukture može sankcionisati proizvoljnim administrativnim mjerama.
Potpisnici posebno naglašavaju da je incident alarmantan u kontekstu procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Kako navode, Evropska unija od kandidatskih zemalja traži strogo poštivanje vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i slobode medija, dok istovremeno jedna država članica narušava upravo ta načela vršeći pritisak na novinare iz BiH. Takvo postupanje, poručuju, dovodi u pitanje dosljednost evropskih standarda i narušava kredibilitet samog procesa proširenja.
U pismu se naglašava da Hrvatska, kao potpisnica Šengenskog sporazuma, mora poštovati i procedure Šengenskog graničnog kodeksa. Odluke o uskraćivanju ulaska, ističu autori, moraju biti utemeljene na jasnim, zakonitim i provjerljivim osnovama koje je moguće osporiti kroz odgovarajuće pravne mehanizme. Pozivanje na netransparentne „nacionalne evidencije“ u slučaju novinara otvara sumnju u moguću zloupotrebu sigurnosnih mehanizama u političke svrhe, što je nespojivo s evropskim standardima.
Autori poručuju da ovaj slučaj prevazilazi pojedinačni incident te otvara ozbiljna pitanja o primjeni demokratskih i pravnih normi u EU. Upozoravaju da bi normalizacija ovakvih praksi značila da se politički motivisano utišavanje kritičkih glasova može prikriti širokim pozivanjem na „nacionalnu sigurnost“.
