Petritsch: Schmidt u nemogućoj misiji; najgori izvještaj Evropske komisije ikad

Redakcija Mostar

Dok je on bio u Bosni i Hercegovini, govori, u godinama nakon rata, od 1999. do 2002, napredak je postojao.

Vjerujem da je Christian Schmidt aktivan, ali on ima nemoguću misiju, kaže biši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch.

"Moj posao je bio moguć, neke poteškoće su bile nemoguće, ali sada je drugačija situacija. Zadatak gospodina Schmidta nakon 30 godina je postao nemoguć da pozitivno izvršava zadatke. Nije to njegova greška, nije to greška Ureda visokog predstavnika, već greška međunarodne zajednice i Vijeća za provedbu mira, koje ne donosi prave odluke", smatra Petritsch.

Kaže da cijeni rad Schmidta.

"Ali mislim da problem nije visoki predstavnik. Problem je da Ured visokog predstavnika tu traje već predugo. Problem je da sve dok postoji visoki predstavnik, politika u Bosni i Hercegovini će uvijek imati sindrom zavisnosti. Čekat će dok visoki predstavnik donese odluku. A to nije zdravo za politiku u BiH", govori.

Najgori izvještaj Evropske komisije

Osvrnuo se i na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma govoreći da je historijski rezultat bilo zaustavljanje rata.

"Vojni dio rata tog sukoba se nije vratio. Imali smo sigurno okruženje. Ne baš najbolje, ali nešto što je bilo prihvatljivo. A onda, naravno, to nije bilo dovoljno da se Bosna i Hercegovina pretvori u mirnu i prosperitetnu državu. Nažalost, to moramo prihvatiti, nakon 30 godina se to nije desilo", navodi.

Dodaje da je upravo pročitao godišnji izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.

"To je do sada najgori izvještaj o BiH koji sam ikada čitao! U većini poglavlja, u suštini se kaže da u toku prethodne godine nije došlo do napretka. To je ono što mene brine", rekao je za FTV.

Dok je on bio u Bosni i Hercegovini, govori, u godinama nakon rata, od 1999. do 2002, napredak je postojao.

"Dok sam se pripremao za ovaj razgovor, prošao sam u svojoj glavi kroz ono što smo učinili. Zaista smo puno toga učinili. Također smo sarađivali s različitim vladama. Nisu sve vlade bile sjajne, ali je postojao osjećaj da su ljudi više vjerovali vladama, da su imali više nade da će doći do promjene", ističe.

Uloga međunarodne zajednice

Mišljenja je da je najveći problem što lokalna politika na svim nivoima nije iskoristila priliku koju je ponudila međunarodna zajednica.

Odgovornost vidi u svima.

"U moje vrijeme međunarodna zajednica je imala mnogo veću ulogu u Bosni i Hercegovini. Dok sam bio visoki predstavnik, imao sam hiljadu saradnika iz 25 nacija. Kada sam došao, imali smo samo tri ministra na državnom nivou. Onda smo to udvostručili. Pa smo formirali državnu graničnu policiju. Pred kraj mandata imali smo državni sud i tužilaštvo. To ja zovem izgradnja države, što je veoma važno", pojašnjava.

Upitan je i da li smatra da se Milorad Dodik povukao.

"To je nešto što sam također doživio kao visoki predstavnik. I dalje se sjećam predmeta kada sam morao da ganjam Antu Jelavića, koji je bio član Predsjedništva BiH. Trebalo je vremena da se riješi to pitanje, ali u to vrijeme imao sam punu podršku međunarodne zajednice i također sam imao podršku Zagreba. Dodik ima odličnu mrežu odnosa i velikog novca koje je prikupio tokom godina. I trebat će vremena, ali zaista vjerujem da će pravosuđe i vladavina prava pokazati da čak i u Bosni i Hercegovini to može dati rezultat. To će biti za Bosnu i Hercegovinu preduslov i pozitivan pomak ka približavanju EU", ocjenjuje.

Preuzeti odgovornost za sigurnost

Kaže da od prijatelja iz Washingtona zna da Rs troši stotine hiljada dolara da bi se lobiralo u Vašingtonu u ime Milorada Dodika i za njegovu korist.

"A Donald Trump je biznismen, on traži poslovno rješenje. Ako vidi prednost za SAD - on će to uraditi. Kompanije koje rade za Dodika - to je ogroman novac i za SAD i za kompanije. U suštini, to je razlog. Trump želi uraditi ono što njegovi prethodnici nisu. Njega nije briga o vladavini prava kad su sankcije u pitanju. Ako govorimo o budućnosti Republike Srpske, moramo više govoriti o vladavini prava, demokratiji, radu vlade, parlamenta i medija. Veliki problem sada, u odnosu na vrijeme kada sam ja bio visoki predstavnik, jeste što su temeljne reforme javnog sistema u Federaciji, RS-u i na nivou države sada pod teškim napadom", osvrnuo se.

Ukazuje da NATO garancija više nije dovoljna.

"Bosna i Hercegovina mora razmišljati o preuzimanju odgovornosti za svoju sigurnost, kao i doprinosu mirovnim operacijama. Ona treba pratiti evropske ideje i postati snažna demokratska država. Etnička pripadnost ne smije igrati ključnu ulogu, korupcija se mora ukinuti. Albanija i Crna Gora su primjeri uspjeha uz podršku EU – Bosna i Hercegovina mora učiti od njih i postati partner EU", zaključuje.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.