Dok Državno tužilaštvo ne objavi tekst dugo očekivane optužnice u predmetu “Dobrovoljačka”, šta za sada pouzdano znamo iz istrage i objavljenih detalja o optužnici?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je u srijedu optužnicu protiv deset osoba u predmetu “Dobrovoljačka” zbog ratnog zločina počinjenog 3. maja 1992. godine u Sarajevu, kada se iz glavnog grada povlačila vojna kolona Jugoslovenske narodne armije (JNA), piše BIRN BiH.
U ovom predmetu Tužilaštvo je optužilo niz tadašnjih visokih dužnosnika Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) – Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška. Iz Tužilaštva u saopćenju nisu precizirali koja krivična djela su im stavljena na teret.
Iz Tužilaštva navode da se optužnica odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila, koji su mučeni i zlostavljani.
Optužnica je podignuta nakon višegodišnje istrage koja je bila prekidana pa nastavljana te dva slučaja zadržavanja visokih dužnosnika u Beču odnosno Londonu nakon zahtjeva Srbije.
Prvi test kvaliteta optužnice bit će proces njenog potvrđivanja u Sudu BiH. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala o nekoliko optužnica Tužilaštva BiH koje su vraćane na doradu ili su odbijene.
Tek kada optužnica bude potvrđena, ona će biti javno objavljena.
Ovo je pet stvari koje za sada pouzdano znamo o ovom predmetu.
Sudovi u Velikoj Britaniji i Austriji već su odlučivali o predmetu
U Londonu je u martu 2010. uhapšen bivši član Predsjedništva Republike BiH Ejup Ganić, prema zahtjevu Srbije, koja je tražila njegovo izručenje kako bi mu se u Beogradu sudilo za ratne zločine, ali je Sud u Westminsteru, nakon saslušanja većeg broja svjedoka obje strane, uključujući i političare, aktiviste u oblasti ljudskih prava, te tužioce, odbio zahtjev Srbije za njegovo izručenje.
U odluci Suda u Westminsteru se navodi kako je provedena istraga u ime Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), te na osnovu izvještaja njegovih istražilaca i tužilaca, Sud je bio taj koji je zaključio da nema osnova za vođenje postupka protiv Ganića.
“Nije dovoljno da tužilac za ratne zločine iz Srbije jednostavno kaže da oni imaju drugačija stanovišta u pogledu dokaza nakon što je odluku donio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju”, navodi se u odluci Suda u Westminsteru, te je zaključeno kako ne postoji valjano opravdanje da se pokrene postupak protiv Ganića.
U ovoj odluci o zahtjevu Srbije je obrazloženo kako se došlo do zaključka “da je ovaj postupak pokrenut i da se koristi u političke svrhe, te da se, kao takav, svodi na zloupotrebu procesa pred ovim sudom”.
Godinu kasnije, početkom marta 2011. godine, na aerodromu u Beču – po Interpolovoj potjernici koju je Republika Srbija raspisala zbog optužbe da je učestvovao u događajima u Dobrovoljačkoj ulici – uhapšen je Jovan Divjak, penzionisani general Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).
U međuvremenu je Tužilaštvo BiH uputilo zahtjev za izručenje Divjaka koji se temeljio na činjenicama da je donesena naredba za provođenje istrage protiv više osumnjičenih lica, da su ratni zločini koji su se desili u BiH, državi čije državljanstvo imaju osumnjičeni, u nadležnosti pravosuđa BiH.
Austrijski sud je potom odbacio zahtjev Srbije za izručenje Divjaka, konstatujući da postoji sumnja da bi on imao pošteno suđenje pred srbijanskim pravosuđem.
Svoju odluku je Sud obrazložio time što izručenjem Srbiji ne bi bila ispunjena odredba zakona koji garantira fer i pošten sudski postupak, a uticala je i ranija odluka Haškog tribunala da ne posjeduje dovoljno dokaza kako bi se pokrenuo proces protiv Divjaka, koji je preminuo prošle godine.
Istraga je ranije obustavljana
Početkom januara 2012. je obustavljena istraga Tužilaštva BiH protiv 14 osoba koje su se sumnjičile za zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine – među kojima su bili Ganić, Efendić, Backović, Pušina, Muslimović i Divjak – jer je utvrđeno da u radnjama osumnjičenih nisu sadržana obilježja krivičnog djela.
“Nakon opsežne istrage, naredba o obustavi istrage protiv navedenih osumnjičenih osoba donesena je na temelju 352 izjave svjedoka, te 412 materijalnih dokaza, koji uključuju dokumente, videozapise, presretnute razgovore i druge dokazne materijale”, saopćeno je ranije iz Državnog tužilaštva.
U istom saopćenju iz 18. januara 2012. je navedeno da se dalje nastavlja istraga za ubistvo sedam i ranjavanje 14 osoba u Dobrovoljačkoj ulici.
“Istraga u vezi sa ovim radnjama se nastavlja zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina jer je na žrtve otvarana vatra nakon što su bile onesposobljene za borbu ili dok su se nalazile u sanitetskom vozilu”, ranije su naveli u Tužilaštvu.
