Postizborna matematika ili problematika. Pregovaračke fotelje zagrijane, želje zacrtane, a jesu li i mogućnosti?
Ko je već izabrao partnere, a ko ih želi, pod krinkom neprihvatljivih, drugima izabrati? Gosti emisije Plenum FTV‑a bili su: Enver Kazaz, Vahidin Preljević i Dragan Markovina.
Historičar i publicista Dragan Markovina ocijenio je da bi za SDP bilo politički pametnije da nakon izbornih rezultata ostane u opoziciji, umjesto da ulazi u vlast bez ideološki bliskih partnera. Govoreći o postizbornim pregovorima i mogućim koalicijama, istakao je da né očekuje poboljšanje odnosa između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata.
Markovina smatra da su izbori jasno pokazali ko su pobjednici na različitim političkim scenama, navodeći HDZ BiH i SNSD među hrvatskim i srpskim strankama, te SDA i Stranku za BiH među bošnjačkim političkim opcijama.
Govoreći o mogućnosti da HDZ BiH uđe u koaliciju s Demokratskom frontom, Markovina je ocijenio da bi to za HDZ bilo politički pogrešno, imajući u vidu njihove dugogodišnje međusobne odnose i političke stavove.
„Dakle, HDZ, jednostavno, s obzirom na sve što govori posljednjih godina, zastupa i nastupa u odnosu na Željka Komšića i Demokratsku frontu i obratno, bilo bi potpuno suicidalno od njih da uđu u vlast s Demokratskom frontom, posebno u situaciji realnog debakla te liste, te stranke na izborima“, rekao je Markovina.
Smatra da su SDA i Stranka za BiH ostvarile jasne izborne rezultate te da bi te stranke trebale imati važnu ulogu u pregovorima o formiranju vlasti. Istovremeno, ukazao je na problem političke scene kojoj pripada SDP, navodeći da ona nema prirodne ideološke partnere među strankama koje su ostvarile značajniju podršku birača.
Prema njegovoj ocjeni, SDP je ostvario nešto bolji rezultat, ali bi ulazak u vlast s političkim partnerima čije se ideje i politike razlikuju od njegovih mogao imati dugoročne posljedice.
„To je jedna vrlo nezgodna pozicija. A DF, mislim da se mora ozbiljno zamisliti nakon ovih izbora. Nisam siguran da će oni uspjeti u nekom skorijem periodu isplivati i vratiti se na pozicije i broj glasova koji su imali prije“, kazao je.
Komentarišući izjave lidera HDZ‑a BiH Dragana Čovića o tome da bi lideri SDA i SDP‑a, Bakir Izetbegović i Nermin Nikšić, trebali razgovarati, Markovina je rekao da nije presudno koga Čović vidi kao mogućeg koalicionog partnera.
„Pa ja né znam da li ih vidi, ali to uopće né bi trebalo biti čak niti njihova stvar na kraju krajeva, koga Čović vidi u nekakvoj koaliciji ili né vidi je sasvim irrelevantno, iz prostog razloga što on nije taj koji o tome treba odlučivati“, istakao je.
Dodao je da će odnosi između SDP‑a i SDA, kao i njihovi dogovori o mogućim koalicijama, utjecati na daljnji tok pregovora. Osvrćući se na mogućnost saradnje na kantonalnom nivou, naveo je da u Hercegovačko-neretvanskom kantonu HDZ i SDA imaju dovoljnu većinu, zbog čega im SDP nije neophodan za formiranje vlasti.
Markovina smatra da bi SDP, umjesto ulaska u koaliciju bez jasne ideološke osnove, trebao razmotriti ostanak u opoziciji tokom naredne četiri godine.
„To bi, po mom sudu, bilo političko samobojstvo da uđu u ovakvu vrstu koalicije, a bez ikakve realne potrebe. Nema izvanrednog stanja, ništa se né događa u zemlji da možeš opravdati da se ulazi u takvu vrstu vlasti“, rekao je.
Prema njegovim riječima, izborni rezultati pokazali su da je dosadašnja vlast izgubila podršku potrebnu za nastavak istog političkog aranžmana, a SDP bi ostankom u opoziciji mogao izbjeći odgovornost za poteze nove vlasti.
„I to bi naprosto s jedne strane bilo fair priznati, a s druge strane je bilo SDP‑u puno pametnije da sada ostane u opoziciji ove četiri godine i garantirano će ojačati i doći puno bolji na sljedećim izborima nekompromitirani vlašću koja će nužno biti kompromitirana u ovakvoj konstelaciji snaga“, ocijenio je Markovina.
Govoreći o budućim odnosima Bošnjaka i Hrvata, Markovina je kazao da očekuje da će HDZ BiH nastaviti insistirati na izmjenama Izbornog zakona, u skladu sa svojom politikom legitimnog predstavljanja.
Smatra da bi SDA, kao jedan od ključnih aktera u pregovorima, mogla pristati na razgovore o izmjenama, ali uz određene zahtjeve koji bi se odnosili, naveo je kao primjer Markovina, na redefiniranje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda ili proporcionalnu zastupljenost pri zapošljavanju na odgovorne funkcije u državnim institucijama. Ipak, sumnja da bi druga strana prihvatila takve prijedloge.
„Tako da ja né vidim uopće izlaz iz vrlo loših odnosa između Hrvata i Bošnjaka, zapravo političke scene i vodeći nacionalnih stranaka, ali to se nužno preljeva u društvo i među narod. I né vidim izlaze iz toga“, rekao je Markovina.
Ocijenio je da politički odnosi HDZ‑a BiH i SNSD‑a, bez obzira na lične odnose njihovih lidera, proizlaze iz sličnih političkih ciljeva i pogleda na uređenje Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, političke opcije među Bošnjacima i građanski orijentisani dio javnosti, bez obzira na to da li je riječ o SDP‑u, Našoj stranci, SDA ili Stranci za BiH, zagovaraju funkcionalnu državu u kojoj nacionalna pripadnost né bi bila osnova za donošenje odluka niti bi bila teritorijalno vezana.
„Dakle, to jednostavno hrvatska i srpska politika u BiH né žele. I tu ja né vidim kako se iz toga može izaći. Zaista, volio bi da vidim, bio bi sretan da imam odgovor na to pitanje, nemam“, zaključio je Markovina.
Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Enver Kazaz izjavio je da je, prema izbornim rezultatima, najizglednije formiranje koalicije SNSD‑a, HDZ‑a, SDA i Stranke za Bosnu i Hercegovinu na državnom nivou. Ocijenio je da bi ulazak SDP‑a u takvu vlast bio velika politička greška koja bi mogla zaustaviti daljnji razvoj te stranke.
„Ona je očigledna. Tu nema velike dileme na državnom nivou. To su SNSD, HDZ, SDA i imaju vrlo komotnu većinu u Predstavničkom domu sa Strankom za BiH. Imat će većinu i u Domu naroda. To je očigledna koalicija“, rekao je Kazaz.
Prema njegovim riječima, saradnja SDA i Stranke za BiH na kantonalnom i federalnom nivou mogla bi se nastaviti i na državnom nivou.
„Ako Stranka za BiH koalira sa SDA od kantona do kantona, a najvjerovatnije i na Federaciji, koalirat će i na državnom nivou“, naveo je.
Govoreći o formiranju vlasti u Federaciji BiH, Kazaz je kazao da bi određeni problemi mogli nastati zbog rasporeda političke snage u Domu naroda.
„Na federalnom nivou bit će određenih problema zbog toga što će vjerovatno SDP kontrolisati srpski klub u Domu naroda. Ali né vjerujem da će tu SDP, kao prošli put SDA, blokirati formiranje vlasti“, rekao je.
Istakao je da bi HDZ, SDA i Stranka za BiH mogli imati dovoljno mandata za formiranje vlasti i bez Demokratske fronte.
„Tu je, po svim računicama, HDZ, SDA i Stranka za BiH u komotnoj poziciji da i bez DF‑a formiraju većinu“, kazao je.
Osvrćući se na sastanak Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, Kazaz je ocijenio da on neće imati presudan značaj za formiranje vlasti.
„Mislim da neće biti drugačije, ali DF neće moći, zbog poznatog stava Dragana Čovića, odnosno HDZ‑a prema DF‑u, najvjerovatnije učestvovati u vlasti. To je pretpostavka, ja né mogu ništa tvrditi, né mogu to znati, ali kada se zbroje mandati, ili ruke, što bi rekli političari, a njima su najvažnije ruke, né glave, onda dobijete komotnu većinu na federalnom nivou“, rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, sastanak Izetbegovića i Komšića mogao bi biti povezan s razgovorima o formiranju vlasti u pojedinim kantonima.
„Mislim da sastanak Izetbegovića i Komšića nije toliko značajan. Demokratska fronta je strjelovito pala na ovim izborima. Komšić čak nije prošao ni u državni parlament. Mislim da je to otvaranje pazara oko nekih kantona gdje oni mogu zajedno formirati vlast, ostalo nije nešto bitno“, naveo je Kazaz.
Govoreći o mogućnosti da SDP bude dio nove vlasti, Kazaz je ocijenio da takva odluka né bi bila u interesu te stranke.
„Zašto bi SDP u ovom trenutku ulazio u vlast ako je rastao na izborima? On bi koalicijom sa SDA naštetio poprilično vlastitom imidžu i spriječio daljnji razvoj te stranke, pogotovo daljnji razvoj na račun DF‑a, koji će se teško oporaviti“, rekao je.
Dodao je da očekuje oporavak Naše stranke nakon izbornog rezultata.
