Autoritarni vladar Srbije lično je intervenirao kako bi unaprijedio navodno nezakonit plan ustupanja zaštićene lokacije u Beogradu za izgradnju Trumpovog tornja, otkriva The Guardian.
Aleksandar Vučić pozvao je zvaničnike na sastanak o projektu u svom predsjedničkom kabinetu. Cijeli slučaj doveo je do presedanske optužnice protiv visokih predstavnika njegovog režima zbog zloupotrebe službenog položaja.
Vjeruje se da je ovo prvi krivični postupak proizašao iz globalne kampanje porodice Trump za zarađivanje novca, koju kritičari opisuju kao sistem „plati pa dobij“, u kojem je sve, od ublažavanja sankcija do najnaprednijih čipova, dostupno onima koji bogate predsjedničku porodicu i njene saradnike.
Navodni plan za ukidanje zaštite historijskog objekta u glavnom gradu Srbije nadvija se nad izbore zakazane za 25. oktobar, na kojima će Vučić pokušati produžiti svojih 12 godina na vlasti, suočen s masovnim protestnim pokretom potaknutim korupcijom vlasti.
Nacionalista i nekadašnji šef propagande u vrijeme Slobodana Miloševića, Vučić je u Beogradu ugostio sina predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Jr. i zeta Jareda Kushnera dok su razvijali planove za hotel i stambeni toranj vrijedan 500 miliona dolara, kojim bi proširili svoj globalni portfelj nekretnina.
Nakon što su u decembru prošle godine podignute optužbe za zloupotrebu položaja, Kushnerova kompanija saopćila je da projekat „u ovom trenutku“ neće biti nastavljen. Vučić je zaprijetio odmazdom, nazivajući tužioce „korumpiranim bandama“ koje su „fabrikovale predmete“.
„Izgubili smo izuzetnu investiciju“, rekao je predsjednik Srbije. „Lično ću se pobrinuti da odgovaraju svi koji su učestvovali u nanošenju ove štete.“
Među optuženima za zloupotrebu položaja je i Vučićev ministar kulture. Međutim, Guardianova istraga, zasnovana na razgovorima i dokumentima koji su procurili, otkriva da je sam predsjednik Srbije vodio početni sastanak na kojem se razgovaralo o navodnom planu. Taj ključni sastanak ne spominje se u optužnici, što otvara pitanja o tome koje informacije tužioci zadržavaju i zašto.
Predstavnici porodice Trump i Kushnera rekli su da nisu imali nikakvu ulogu u ukidanju zaštićenog statusa objekta te da bi bilo „neistinito“ tvrditi da je beogradski projekat bio dio sistema „plati pa dobij“.
Vučić nije odgovorio na zahtjeve za komentar. Njegova odluka da raspiše prijevremene izbore znači da će ročište na kojem bi svjedoci mogli otkriti pojedinosti o njegovoj umiješanosti biti održano tek nakon glasanja.
Dubravka Đukanović, profesorica iz Srbije specijalizirana za zaštitu graditeljskog naslijeđa, u šezdesetim godinama života, stigla je 6. februara 2024. na sastanak u zgradu Predsjedništva, nekadašnju kraljevsku palaču s kupolom. Tada je već tri godine bila direktorica Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Tema je bila zgrada Generalštaba, nekadašnjeg jugoslavenskog ministarstva odbrane u centru Beograda. Zgrada, arhitektonski dragulj koji se smatra simbolom otpora nacistima, bila je veoma cijenjena i prije nego što su je snage NATO-a bombardovale 1999. godine, tokom kampanje kojom su nastojale prisiliti Miloševića da se povuče s Kosova. Bombardovanje je dodatno pojačalo njen simbolički značaj.
Sam Vučić je 2016. potvrdio zakonski zaštićeni status zgrade Generalštaba. Sada je, prema riječima dvije osobe upoznate sa sastankom, predsjednik rekao da želi da Đukanović ukine tu zaštitu. Za lokaciju je bio zainteresiran neki neimenovani „strani investitor“.
Prema zakonima Srbije, Đukanović nije mogla samostalno odlučiti o ukidanju zaštićenog statusa zgrade Generalštaba. Njen zavod morao bi naručiti stručno mišljenje kojim bi se utvrdilo da postoje opravdani razlozi zbog kojih objekat više ne zaslužuje zaštitu.
Ali predsjednik je želio da se to uradi. Visok oko 198 centimetara i netolerantan prema protivljenju, Vučić može djelovati zastrašujuće. Izvori navode da je njegov ton prema Đukanović i drugoj prisutnoj zvaničnici zaduženoj za zaštitu naslijeđa bio neugodan. Rekao im je da su lijene i nesposobne. Poruka je bila jasna: uradite ono što želim ili podnesite ostavke.
Uvjerljivo objašnjenje Vučićeve odlučne intervencije pojavilo se narednog mjeseca, kada je procurio sporazum između Vlade Srbije i Kushnerove kompanije za nekretnine.
Kushner, koji je oženjen Trumpovom kćerkom Ivankom, bio je utjecajni saradnik Bijele kuće tokom prvog mandata svog punca. Nakon pobjede Joea Bidena na izborima 2020. godine, posvetio se svom investicionom fondu.
Početkom 2024. Trump je nezadrživo napredovao prema republikanskoj nominaciji i bio favorit za pobjedu na predstojećim izborima. Ako bi ponovo osvojio Bijelu kuću, Kushner bi opet postao jedan od najutjecajnijih ljudi na svijetu.
Procurjeli sporazum pokazao je da su vlasti Srbije Kushnerovoj kompaniji odobrile besplatan zakup lokacije Generalštaba na 99 godina.
Kushner, čiji je glasnogovornik rekao da je projekat razmatrao još od 2021. godine, objavio je na X-u prikaz planiranog kompleksa, navodeći da je „uzbuđen“.
Vijest u Beogradu nije naišla na opće odobravanje.
„Srbija nije švedski sto, a Vučić nije konobar“, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta, ekološki aktivista koji je objelodanio sporazum. „Ovo nije njegovo privatno vlasništvo.“
Ipak, Vučićev režim nastavio je s potpisivanjem ugovora datiranog 13. maja 2024, u koji je Guardian imao uvid. Njime se obavezao da će status kulturnog dobra na toj lokaciji biti ukinut „na zadovoljstvo“ Kushnerove kompanije.
Sedmicu nakon potpisivanja ugovora Đukanović je pozvana na još jedan sastanak. Predsjednik ovaj put nije bio prisutan. Sastanak je vodio Siniša Mali, njegov ministar finansija i desna ruka.
Mali je tražio od Đukanović i Olivere Vučković, glavne beogradske zvaničnice zadužene za zaštitu naslijeđa, da ukinu zaštićeni status kompleksa Generalštaba, navodi se u sažetku njihovih kasnijih iskaza tužiocima, sadržanom u optužnici. U njoj nema spomena ranijeg sastanka s predsjednikom, ali se ukazuje na to da je tema prethodno već bila pokrenuta.
„Mali ih je pitao jesu li o tome razmislile“, navodi se u optužnici, „i hoće li pokrenuti postupak ukidanja zaštićenog statusa objekta“.
Odbile su, „smatrajući da za to nisu ispunjeni zakonski uslovi“. U tom slučaju, rekao im je Mali, ponavljajući februarski ultimatum svog šefa, trebaju podnijeti ostavke. To su i učinile.
U ostavci u koju je Guardian imao uvid, Đukanović je napisala da ne može pristati „na neprimjerene intervencije kojima bi trajno bile uništene sve vrijednosti kompleksa, koji svjedoči o najvišim dostignućima savremene arhitekture Srbije i od neprocjenjivog je značaja za očuvanje trajnih stvaralačkih vrijednosti, obrazovanje budućih generacija i jačanje kulturnog identiteta srpskog naroda“.
Đukanović i Vučković potvrdile su Guardianu tačnost ovog prikaza događaja. Đukanović je dodala: „Radije ne bih davala bilo kakvu izjavu o ovom pitanju dok traje sudski postupak.“
Mjesecima se malo toga čulo o planu za Generalštab. U novembru je Trump pobijedio Kamalu Harris i ponovo osvojio predsjedničku funkciju. Deset dana kasnije Vučićeva vlada objavila je da je kompleksu Generalštaba ukinut zaštićeni status.
Jedan od prvih Trumpovih poteza nakon povratka na predsjedničku funkciju bilo je odustajanje od obećanja iz prvog mandata da njegova porodična kompanija neće sklapati poslove u inostranstvu dok je on na vlasti.
„Razmjere korupcije bit će višestruko veće od onoga što smo vidjeli u prvoj Trumpovoj administraciji“, upozorila je tada Kathleen Clark, pravnica specijalizirana za etiku u državnoj službi na Pravnom fakultetu Univerziteta Washington. Trump je, rekla je, znatno olakšao kupovinu svoje naklonosti.
Porodična kompanija zvanično je ostala pod kontrolom njegova dva najstarija sina, Donalda Jr. i Erica. U januaru 2025, četiri dana nakon inauguracije njihovog oca, Eric je govorio o nekim novim projektima. Trumpovi i Kushnerovi, dvije njujorške porodice koje se bave nekretninama i povezane su brakom, odlučili su pokrenuti svoj prvi zajednički poduhvat: Kushnerov hotel i toranj u Beogradu nosit će Trumpovo ime.
„Bit će zabavno okupiti porodicu“, rekao je Eric za New York Times. „Srbija je jedna od najbrže rastućih zemalja u Evropi i nevjerovatna nam je čast što smo tamo.“
Kushner, koji je otputovao u Beograd na sastanak s Vučićem koji je lider Srbije opisao kao „inspirativan“, dodao je: „Naše istraživanje pokazalo je da bi Trumpov brend bio najbolji za ovo tržište.“
Tokom Trumpovog drugog mandata potražnja za tim brendom naglo je porasla širom svijeta, uz optužbe da uz njega dolaze i protivusluge.
U Vijetnamu je Eric dočekan konfetama na ceremoniji početka izgradnje golf-odmarališta vrijednog 1,5 milijardi funti, za koje su dozvole izdate neuobičajeno brzo. Trump je potom prepolovio carine Vijetnamu.
Saudijci su ulagali novac u Kushnerov fond, a pojavili su se i planovi za Trumpov kompleks u Džedi. Trump je zatim pristao prodati toj kraljevini nove američke borbene avione.
Kompanija jednog kriptovalutnog magnata i visoki predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata sklopili su unosnu transakciju s World Liberty Financialom, poduhvatom u oblasti digitalnih valuta koji su osnovali Donald Jr. i Eric. Trump je kriptovalutnom magnatu dao pomilovanje, a Emiratima pristup američkim čipovima čiji je izvoz ograničen.
Upitan prošle godine o takvim poslovima, Kushner, sada predsjednički izaslanik za Rusiju, Izrael i druge zemlje, rekao je: „Ono što ljudi nazivaju sukobima interesa… ja nazivam iskustvom i odnosima povjerenja koje imamo širom svijeta.“
Oni koji uspostave „odnose povjerenja“ s Trumpovima, čak i kada nema očigledne razmjene usluga, dobijaju nešto manje opipljivo, ali možda još vrednije: auru prijateljstva s predsjednikom koji rado koristi moć svoje supersile kako bi uzdigao ili slomio manje države i njihove lidere.
Vučić ima mnogo toga zajedničkog s Trumpom. Obojica imaju prijateljski odnos s Vladimirom Putinom i prezir prema EU — u Vučićevom slučaju uprkos tome što je njegova zemlja podnijela zahtjev za članstvo. Zajednički prezir prema NATO-u mogao bi objasniti zašto je jedini dio naslijeđa Generalštaba koji je projektom preuređenja obećano sačuvati bio memorijal posvećen „agresiji“ tog saveza na Srbiju.
A mnogo je pitanja u kojima bi Vučiću mogla koristiti pomoć SAD-a, prije svega budućnost Kosova, za koje tvrdi da je i dalje dio Srbije.
Nedugo nakon povratka svog oca na vlast, Donald Jr. sletio je u Beograd. Vučić je rekao da je tokom njihovog sastanka „naglasio značaj ekonomskih i političkih odnosa Srbije i SAD-a te istakao važnost strateške saradnje dviju zemalja i zajedničkih projekata u godinama koje dolaze“.
Kada se Donald Jr. vratio narednog mjeseca, Vučić ga je počastio odabranim pečenim prasetom.
Podrška predsjedničke porodice Vučiću je stigla u pravom trenutku. Nekoliko dana prije nego što je njegov režim ukinuo zaštitu Generalštaba, pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba, pokrenuo je kontinuirane proteste protiv korupcije. Slogan studentskih organizatora postao je „Srbija ili mafija“.
Posjeta Donalda Jr. dogodila se uoči najvećih demonstracija u historiji Srbije. Pozvao je Vučića u svoj podcast „Triggered“ i izjavio da protivnici vladara Srbije tragediju u Novom Sadu koriste kao političko oružje, baš kao što su Trumpovi protivnici učinili s neredima na Kapitolu nakon njegovog izbornog poraza 2020. godine.
Ali demonstranti su zadržali zamah i počeli se okupljati i protiv Trumpovog tornja. U maju 2025. Vučić je otišao u SAD, nadajući se da će posjetiti Trumpa u Mar-a-Lagu, njegovom privatnom klubu na Floridi. Uspio se sastati s Rudyjem Giulianijem, Trumpovim osramoćenim advokatom, ali ne i s predsjednikom. Državni mediji izvijestili su da je razlog bio to što se Vučić razbolio.
Tek što se Vučić vratio kući, policija je uhapsila Gorana Vasića, koji je nakon ostavke Dubravke Đukanović postavljen na čelo zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tužioci su naveli da je Vasić, kako bi omogućio ukidanje zaštite Generalštaba, falsificirao stručno mišljenje koje je išlo u prilog toj odluci.
Uslijedila su nova hapšenja. U decembru 2025. protiv Vučićevog ministra kulture podignuta je optužnica zbog zloupotrebe službenog položaja i njegove navodne uloge u planu za Generalštab. Za nekoliko dana Kushnerova kompanija objavila je da se od projekta odustaje.
Vučićeva prijetnja odmazdom nije bila prazna.
Njegovi saveznici napali su Đukanović, tvrdeći da je pokušala ostvariti ličnu korist tokom rada na zaštiti naslijeđa. Njena zamjenica, koju je državna sigurnosna služba posjetila nakon što je na televiziji osudila ukidanje zaštite Generalštaba, optužena je za nepravilnosti nevezane za ovaj slučaj. Strukovno udruženje konzervatora Srbije saopćilo je da to ima „očigledan cilj njene diskreditacije“. Očekuje se da će obje svjedočiti u krivičnom postupku.
Za specijalizirano tužilaštvo za organizirani kriminal, koje je podiglo optužnice, ovo je prelomni predmet. Nikada ranije u Srbiji nije podignuta optužnica protiv ministra koji je još na funkciji.
Vučić optužuje tužioce da provode državni udar. Drugi, međutim, strahuju da oni izbjegavaju odlučnije poteze. Ta zabrinutost pojačala se kada je Nikola Selaković, optuženi ministar kulture, na ročištu u aprilu otkrio da je, dok je policija pretresala njegovo ministarstvo, u svom kabinetu pio šljivovicu i pušio cigarete s Mladenom Nenadićem, glavnim tužiocem za organizirani kriminal.
Glasnogovornik tužilaštva rekao je da „nije bilo razgovora o toku predmeta“.
„U svemu što se događalo u vezi s potencijalnim investicijama vidio sam priliku za našu zemlju i građane“, rekao je Selaković, kojem prijete tri godine zatvora bude li osuđen.
Protiv Vučića nije podignuta optužnica. Nije ni protiv njegovog bliskog saradnika Malog. Obojica negiraju bilo kakvo nezakonito postupanje.
Optužnica se poziva na iskaze svjedoka koji su prisustvovali sastanku s Vučićem u februaru 2024, ali sam sastanak ne spominje. To otvara pitanja o očiglednoj odluci da se izostavi ono što bi, prema svemu sudeći, predstavljalo ključni dio slijeda događaja.
Glasnogovornik tužilaštva za organizirani kriminal rekao je da ono raspolaže dokazima o Vučićevom sastanku sa zvaničnicama zaduženim za zaštitu naslijeđa u februaru 2024. godine.
Osim osoba protiv kojih su optužnice već podignute, tužioci „u ovom predmetu provode predistražni postupak kako bi utvrdili eventualnu krivičnu odgovornost i drugih osoba“, dodao je glasnogovornik.
Vučić je odstupio s predsjedničke funkcije i ne može se kandidirati za još jedan mandat, ali se očekuje da će zadržati kontrolu nad režimom ako 25. oktobra bude izabran za premijera. U jednom od posljednjih poteza na predsjedničkoj funkciji izdao je 49 pomilovanja. Identitet nekih pomilovanih osoba nije objavljen i nije jasno nalaze li se među njima i optuženi u slučaju Generalštab.
Bijela kuća uputila je pitanja kompaniji porodice Trump. Njen predstavnik rekao je: „Trump Organization nema planove za razvoj bilo kakvog projekta u Beogradu, nikada, ni u jednom trenutku, nije učestvovao u razgovorima ili pregovorima o stjecanju bilo koje lokacije u Beogradu i negira bilo kakvu umiješanost u navodne radnje ili saznanja o njima.“
Kushnerov glasnogovornik rekao je: „Tvrdnja da je Jared Kushner pokrenuo beogradski projekat kao dio bilo kakvog političkog dogovora ili sistema ‘plati pa dobij’ kategorički je neistinita.“
Umjesto toga, rekao je, bila je to „prilika da se lokacija povezana s bolnim poglavljem historije Srbije pretvori u simbol iscjeljenja i pomirenja, uz istovremeno donošenje značajnih privatnih ulaganja, radnih mjesta i ekonomskih prilika Beogradu“.
Glasnogovornik je dodao: „Jared nije imao nikakvu ulogu u unutrašnjim postupcima Vlade Srbije koji se odnose na zaštićeni status lokacije.“
Uprkos svim Vučićevim teškoćama, čini se da priča o Trumpovom tornju u Beogradu nije odvratila druge od poslovanja s predsjedničkom porodicom. Trump zadržava vlasničke udjele u desecima svojih kompanija, iako njima nominalno upravljaju njegovi sinovi. U julu je objavio izvještaj o svojim finansijama za prvu godinu nakon povratka u Bijelu kuću. Pokazao je da je zaradio dvije milijarde dolara.
