Obnovljeni nišani muftije Durića, osnivača Islamske zajednice Mađarske

Početkom septembra 2021. godine u Budimpešti upriličena je svečanost u povodu o obnavljanja nišana prvog mađarskog muftije i osnivača Islamske zajednice Mađarske Husein Hilmi-ef. Durića. Skupu su prisustvovali predstavnici vlasti, katoličke crkve, Diyaneta i Albanske ambasade.

Muftija Husein-ef. Durić je bio visoko obrazovan intelektualac koji je obrazovanje stekao u Kairu i Istanbulu. Tečno je govorio pet jezika: arapski, turski, perzijski, mađarski i njemački. Rođen je u Bosanskoj Krupi, ali nažalost njegova biografija nije zastupljena u više publikacija u kojima su predstavljeni znameniti Bošnjaci.

Islam je u okviru Austro-ugarske monarhije priznat u Austriji 1912. godine, a u Hrvatskoj i Mađarskoj 1916. godine. Na temelju te odluke muftija Durić je 1931. godine osnovao Islamsku zajednicu Mađarske (Magyarorszagi Muszlim Egyhazkozseg) koja i danas djeluje, a čiji predsjednik je dr. Zoltan Bolek.

Duhovna veza sa BiH i Turskom

Dr. Bolek je na doktorskom studiju istražio prisustvo Bošnjaka u Mađarskoj te tokom čestih posjeta Bosni i Hercegovini došao na ideju da se obnove nišani muftije Durića na čijem mezaru je bila samo jedna mramorna ploča sa njegovim inicijalima.

„Moja želja je bila da se iz Bosne dopreme izrađeni ulemanski nišani za što sam dobio podršku u našoj Islamskoj zajednici. Na realizaciji ove ideje pomogao mi je Edis Brigić. Nažalost, stvari su se iskomplikovale u vezi transporta i carine nišana pa smo morali odustati od bosanskog kamena i prihvatiti ponudu lokalnih kamenorezaca koji su napravili nišane u bosanskom ulemanskom stilu“, rekao je za Anadolu Agency (AA) Bolek.

U njegovoj doktorskoj disertaciji nalazi se posebno poglavlje o bosanskim vojnicima u Monarhiji, jer su islam Osmanlije proširile preko Bosne u Mađarsku.

„Zato mi muslimani Mađari osjećamo jaku povezanost sa Bosnom i Turskom“, istakao je Bolek koji je na čelo Islamske zajednice Mađarske prvi put izabran 1996. godine, te dodao:

„Islamska zajednica Mađarske je organizovana kroz pet aktivnih džemata i imama gdje se odvijaju sve aktivnosti, a hutbe se drže na mađarskom jeziku. Od 1988. godine imamo aktivnosti i u zatvorima i školama. Također imamo i humanitarnu organizaciju koja radi razne projekte, od kurbana preko organizacije iftara i pomoći onima koji su u potrebi. Imamo i vakufsko mezarje i džamije. Također, vodimo brigu o bošnjačkim vojnim mezarima u Mađarskoj. Saradnja sa ostalim vjerskim zajednicama je dobra, a pomogli smo osnivanje jednog džemata u Rumuniji, u gradu Oradea“.

Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju vrlo bliske historijske veza tokom srednjeg vijeka, Osmanskog perioda i kroz 40 godina zajedničkog života u Austro-ugarskoj monarhiji.

„Naša moderna historija, odnosno Mađarska islamska zajednica je vezana za Bosne, tj. muftiju Husein-ef. Durića. Njegovom zaslugom i bošnjačkih vojnika koji su ostali ovdje da žive nakon Prvog svjetskog rata mi danas imamo priznatu Islamsku zajednicu i islam kao religiju. Mi smo im jako zahvalni na tome“, poručuje Bolek.

Islamska zajednica Mađarske iako malobrojna otvorila je u septembru svoju Gimnaziju, a u planu imaju otvaranje Islamskog fakulteta.

Afirmacija djela muftije Durića

Husein Hilmi Durić (1887-1941) bio je sin načelnika Bosanske Krupe Mahmud-age Durića.

Autor je dvije knjiga objavljene u Budimpešti, a početkom 30-tih godina prošlog stoljeća započeo je aktivnosti na izgradnji džamije u Budimpešti. Tražio je podršku za izgradnju džamije širom islamskog svijeta, ali projekat nije realiziran za njegova života. Islamska zajednica Mađarska aktivno radi na izgradnji islamskog centra i džamije u Budimpešti, a očekuju da će za dvije godine početi radovi.

„Čitajući izvještaje o posjeti reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića Mađarskoj 2016. godine kao i o pozivu muslimana Mađarske da se organizacijski priključe Islamskoj zajednici u Bosni Hercegovini, ugodno me iznenadila činjenica da je utemeljitelj moderne Islamske zajednice u Mađarskoj bio Bošnjak Husein Hilmi-ef. Durić iz Bosanske Krupe“, rekla je za AA Esma Crnkić iz Jezerskog kod Bosanske Krupe, autorica naučnog rada o historiji islama u Mađarskoj i biografiji muftije Durića objavljenog u Glasniku Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Njen tekst su prenijeli brojni krajiški portali što je bilo svojevrsno „otkriće“ muftije Durića koji je bio zaboravljen i u rodnoj Krupi i bosanskohercegovačkom društvu.

„Najveći dio čitalaca se pita kako smo kao narod mogli dozvoliti da sjećanje na takvog velikana u potpunosti iščezne. Zanimljivo je da je Bosanska Krupa imala još nekoliko darovitih ljudi koji su svojevremeno bili društveno angažirani i ostavili pozitivne tragove na polju kulture, književnosti, prosvjetiteljstva i humanitarnog rada a da su također bili izbrisani iz kolektivne memorije. Tu prvenstveno mislim na Murata Šuvalića, Murata Hajrovića, Ibrahima Džafčića, Fejzulaha Čavkića i dr. Možda se odgovor krije u činjenici da su ova prezimena u Bosanskoj Krupi iščezla pa samim tim iščezlo i sjećanje na velikane koji su ih nosili. Danas u Krupi nema Šuvalića, Hajrovića, Džafčića dok Durići žive na području Općina Bužim i Cazin“, kazala je Crnkić.

Podsjeća da je prošle godine je objavljena knjiga „Bosanska Krupa u vrijeme austrougarske uprave“ autora Asmira Crnkića i Mirze Ahmetbašića koji su u poglavlju istaknutih ličnosti kompletirali i prezentirali biografije navedenih velikana.

„U cilju da više nikad takve znamenite uglednike ne zaboravimo, putem Medžlisa Bosanska Krupa uputili smo prijedlog Rijasetovoj Komisiji da se Husein Hilmi-ef. Durić u okviru projekta „Tezkiretnama“ odredi kao značajna ličnost za islam i muslimane te da se sjećanje na njega održava institucionalno što on i zaslužuje“, smatra Crnkić.