Predstavnici opozicione DPK ponovo zagovaraju razmjenu teritorija i pravdaju to "manjim zlom" od zajednice srpskih općina s izvršnim ovlastima.
Ponovo se aktuelizira ideja razmjene teritorija Srbije i Kosova.
Kako prenose srbijanski, ali i kosovski mediji, Ram Buja, potpredsjednik jedne od najjačih opozicionih stranaka na Kosovu, Demokratske partije Kosova (DPK), koju je osnovao Hashim Thaci, izjavio je da je bolja opcija da se sa Srbijom dogovori razmjena teritorija, nego da se kosovskim Srbima dopusti stvaranje Zajednice srpskih općina s izvršnim ovlaštenjima.
"Ako bi općine na sjeveru Kosova dobile izvršne ovlasti, Kosovo nikada ne bi imalo mira. Zbog toga je bolje dati sjeverni dio Kosova, a od Srbije uzeti Preševsku dolinu, rekao je Buja.
Hafir Hoxha, jedan od utjecajnih komandanata Oslobodilačke vojske Kosova saglasio se s takvim prijedlogom.
Precizirao je da Srbiji treba prepustiti mjesta Leposavić i Zubin Potok, a uzeti Preševo, Bujanovac i Medveđu.
No, istakao je da Sjeverna Mitrovica ne bi mogla biti predata Srbiji.
"Ovim promjenama mislim da bi se eliminirao uticaj Srbije na Kosovu.
A Kosovo bi dobilo teritori koji mu je nekada i pripadao - Preševsku dolinu", izjavio je Hoxha za Bota Sot.
No, ideje političara, uglavnom iz opozicije na Kosovu, nailaze na odjeke.
Ne sam unutar te države, već i u Srbiji.
Laris Gajzer za Kosova online rekao je da "političari i u Beogradu i u Prištini žele vidjeti razmjenu teritorija.
"Uz razmjenu teritorija i mahanje narativom o međunarodnom pritisku, skoro svaki lider bi to mogao predstaviti kao pobjedničko rješenje i kao odluku za dobrobit svoje nacije. Naravno, uz razmatranje budućih komplikacija, takva odluka može srednjeročno i dugoročno dovesti do regionalnog raspleta", smatra Gajzer.
Direktor Foruma za etničke odnose i poznavalac prilika na Kosovu Dušan Janjić u izjavi za beogradski dnevni list Blic rekao je da je stigla i definitivna potvrda da se razgovaralo o razmjeni teritorija.
Reaktueliziranje teme objasnio je unutrašnjim prilikama na Kosovu.
"Tamo je sada osjetljiva situacija, atmosfera je takva da može doći do vanrednih parlamentarnih izbora. Uz to, situacija u regionu je također osjetljiva. Rješava se Bosna i Hercegovina, a DPK nominira Kosovo kao temu a istovremeno se unutarpolitički pozicionira jer im treba tema na kojoj će se razlikovati od ostalih stranaka", kaže Janjić za Blic.
Ističe, međutim, da je nemoguće realizirati razmjenu teritorija, jer bi ona otvorila više pitanja nego li bi ih zatvorila.
Janjić je podsjetio da je EU i prije četiri-pet godina bila protiv ove inicijative, naročito Njemačka, te da pogotovo sada ona ne bi imala prođu.
Podsjetio je i na mapu koju je septembra 2018. godine objavio francuski list Le Monde, na kojoj su obilježeni dijelovi Kosova s srpskim i Srbije s albanskim stanovništvom.
Le Monde je tada prilično detaljno objašnjavao populacijsku sliku na terenu, te naveo da Kosovo ima posebnu ulogu među Srbima koji ga smatraju kolijevkom svojeg identiteta.
No, izgleda da je na obnovljenu priču o razmjeni teritorija "stavljena tačka" prije nego li se ona zahukta.
"Suverenitet i teritorijalni integritet Kosova nisu tema za raspravu", poručio je nedavno postavljeni ambasador SAD u Prištini Jerr Hovenier.
