Prema saopćenju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 17. jula - BiH je dan prije već obavijestila Evropsku komisiju da se nisu uspjeli dogovoriti o planu reformi i da zbog toga naša zemlja neće moći dobiti prvu tranšu novca iz ovog programa EU.
Četiri kantonalna premijera: Irfan Halilagić (TK), Nezir Pivić (ZDK), Tahir Lendo (SBK) i Nijaz Hušić (USK) uputili su pismo Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u kojem daju uslovnu saglasnost za Reformsku agendu.
Ona je preduslov da BiH dobije pristup Planu rasta Evropske unije.
Iz tog fonda, "teškog" šest milijardi eura, BiH je dodijeljeno nešto više od milijardu eura. Uslov je - provođenje reformi.
Odgovor četverice premijera, inače svi su iz Stranke demokratske akcije, državna premijerka Borjana Krišto iskoristila je da saopći da zbog toga naša država nije ispunila uslove za pristupanje fondu Plana rasta.
Politicki.ba je već istakao da je - prema saopćenju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 17. jula - BiH dan prije već obavijestila Evropsku komisiju da se nisu uspjeli dogovoriti o planu reformi i da zbog toga naša zemlja neće moći dobiti prvu tranšu novca iz ovog programa EU.
Osam dana kasnije, odnosno danas, Borjana Krišto obavještava javnost o onome što je 16. jula napisala Briselu.
Samo ovog puta krivac nije Milorad Dodik i njegovi ultimatumi, nego SDA.
Politicki.ba, stoga, objavljuje pismo koje su četiri premijera uputila Krišto:
"Poštovani,
obavještavamo vas da dajemo uslovnu saglasnost na tekst Nacrta Reformske agende u Bosni i Hercegovini, kojeg je potrebno uputiti Evropskoj komisiji na dalju proceduru.
Svjesni smo da je usvajanje Reformske agende u interesu građana Bosne i Hercegovine i da daje doprinos nastavku evropskog puta Bosne i Hercegovine, te osigurava i finansijska sredstva za provedbu prijeko neophodnih reformi.
Naglašavamo da je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno, što je vidljivo i iz vrlo lošeg kvaliteta verzije koja se dostavlja Evropskoj komisiji.
Naime, osim što nam je sredinom maja data mogućnost da dajemo komentare na prvu šturu verziju Nacrta Reformske agende, u periodu nakon toga nismo imali zahtjeve za komentare i konsultacije. Međutim, jasno je da su se konsultacije vodile sa predstavnicima entiteta RS i da su se njihovi komentari prihvatali i onda nama dostavljali kao već prihvaćeni, bez mogućnosti da dajemo svoje dopune i korekcije. Ukazujemo da su svi rokovi koji su nam dati za izjašnjavanje bili ciljano kratki i na sate, ultimativni, a sa krajnjim ciljem da bi nas onemogućili da dajemo komentare, mišljenja i naš doprinos. S druge strane vidljivo je da su se konsultacije odvijale sa entitetom RS i da su po diktatu tog entiteta njihovi stavovi uvažavani, a naše mišljenje uglavnom ignorisano.
Zbog toga smatramo da je neophodno:
1. Vraćanje u dokument formulacije: „Imenovane su sve ustavne sudije, a odluke Ustavnog suda se priznaju i primjenjuju u cijeloj zemlji (juni 2025.)“
Vraćanje u dokument formulacije: „Zakonodavstvo o politici konkurencije provodi se na svim nivoima vlasti, a sva upravna tijela zadužena za implementaciju acquisa zasnivaju se samo na profesionalizmu, bez prava veta u donošenju odluka, posebno kada je u pitanju Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć, u usklađenost sa acquis-em EU (decembar 2026.).“
Zbog protivljenja entiteta RS, ove dvije reforme su ostale neusaglašene. Također, na zahtjev entiteta RS izbrisan je i cjelokupni tekst koji se odnosio na ovu tematiku, a i same reforme iz Nacrta Reformske agende s ciljem da se Evropska komisija dezinformiše i da se stekne utisak da smo odustali od ove dvije reforme. Iz tog razloga tražimo vraćanje teksta reformi i vraćanje teksta obrazloženja koji se odnosi na ove reforme u Nacrt Reformske agnede jer se time garantuje da će i one biti predmet konsultacija s linijskim Direktoratima Evropske komisije. Evropska komisija treba biti informisana da ove dvije reforme nisu usaglašene.
2. Engleski termin „national“ u smislu „državni“ za entitet RS je bio problem i traženo je u svim slučajevima da se briše, što je za nas neprihvatljivo i tražimo vraćanje tog termina u cijelom tekstu.
3. Tamo gdje je predviđeno uspostavljanja jedinstvenih registara na nivou BiH, insistiramo da oni takvi i ostanu.
4. Posebno je problematična tabela br. 146 koja sadrži indikativnu listu projekata kojom se omogućava finansijska podrška samo nekim kantonima i entitetu RS (primjer projekata: Uvođenje sistema za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama u HNK, Obezbjeđenje minibuseva za osnovne škole u entitetu RS 1,5milEura, Opremanje osnovnih i srednjih škola sa ICT opremom i implementacija wireless interneta u svim školama u entitetu RS 7,8milEura, itd.). Ova raspodjela ne garantuje ravnomjeran razvoj BiH i ista prava svih građana, posebno djece, te bi dovela do ekonomske diskriminacije kantona sa bošnjačkom većinom.
5. Tražimo da se u svim aktivnostima gdje je na zahtjev predstavnika iz entiteta RS brisana neka državna institucija poput npr. Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo sigurnosti, DEI, itd, a ubacivane institucije entiteta RS, vrate državne institcije jer shodno Ustavu i zakonu ove aktivnosti trebaju koordinirati i za njih biti odgovorne državne institucije.
Naglašavamo još jednom da je ovo samo Nacrt Reformske agende i insistiramo kod svih koordinirajućih institucija da dokument mora proći formalan proces konsultacija i provjera sa razumnim rokovima (a ne rokovima na sate). Ne smije se dozvoliti niti u jednoj fazi da se određene konsultacije vrše sa predstavnicima entiteta RS bez znanja ostalih aktera te da se njihovi komentari uvažavaju bez naše saglasnosti.
Očekujemo razumijevanje predstavnika Evropske komisije jer su svi naši argumenti opravdani, a formulisani su sa ciljem unapređenja procesa i samog dokumenta, što u konačnici jedino može i da garantuje kvalitetnu provedbu reformskih koraka na dobrobit svih nivoa vlati i svih građana Bosne i Hercegovine.
