ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Novogodišnji pokloni Vijeća ministara BiH za odabrane

Redakcija Mostar

VMBiH je tri puta više novca netransparentno podijelilo neprofitnim i vjerskim organizacijama na samom kraju godine.

Piše: Adna Zilić

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je za 24 sata podijelilo više novca iz budžetske rezerve udruženjima nego što je za tri godine dalo za prirodne nesreće za koje se rezerva, uglavnom, i čuva. Novac je podijeljen netransparentno, a dio su dobila udruženja stranački povezana sa članovima Vijeća.

Kraj je decembra 2023. godine. Praznična je atmosfera, ali se u Vijeću ministara BiH (VMBiH) radi punom parom − hitno treba podijeliti 3,8 miliona maraka iz budžetske rezerve.

Taj novac je primarno namijenjen za hitne i neplanirane situacije koje se ne mogu predvidjeti u budžetu, poput prirodnih i drugih nepogoda. Te godine, kada je najmanje 21 mjesto u zemlji trpjelo posljedice poplava, klizišta i zemljotresa, VMBiH je podijelilo 8,2 miliona KM iz rezerve. Za pogođena mjesta je bio namijenjen samo milion maraka.

VMBiH je tri puta više novca netransparentno podijelilo neprofitnim i vjerskim organizacijama na samom kraju godine.

Daleko od očiju javnosti, bez kriterija i provjera, napravljen je spisak 118 organizacija koje su dobile od 5.000 do 100.000 maraka. Dovoljno je bilo da nekoliko dana prije podjele dostave zahtjeve na adrese u Vijeću ministara.

Dio organizacija su stranački povezane sa članovima VMBiH, dio njih se inače ne bavi poslom za koji su dobile novac, a neke nisu završile obećane projekte ni nakon skoro dvije godine.

“Odabir korisnika i iznos sredstava koja se odobravaju izvršilo je Vijeće ministara BiH bez prethodno objavljenog javnog poziva pa se ne može utvrditi po kojim kriterijima su izabrani korisnici kojima su dodijeljena sredstva”, kažu iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Predsjedavajuća Borjana Krišto i svi ministri osim Edina Forte odbili su objasniti novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kako su za dan podijelili skoro pola miliona više nego što su za tri godine dali za primarne namjene rezerve.

“Ta tekuća sredstva su se dodijelila na način koji ćete vi morati istražiti”, rekao je novinarima CIN-a ministar komunikacija i prometa Edin Forto.


Pare stranačkim drugovima

Vrelo je poslijepodne u Špionici Srednjoj, selu nadomak Srebrenika. Kapije zatvorene, roletne spuštene, a debelu tišinu prekidaju zrikavci. U mjestu sa oko hiljadu stanovnika rijetki znakovi života. Na terenu Nogometnog kluba (NK) „Frankopan” su skoro 20 godina jedni ostavljali srce, a drugi grlo na tribinama − sve za pobjedu voljenog kluba.

Kraj 2023. godine je posebno obećavao: takmičili su se u Drugoj kantonalnoj ligi Posavskog kantona, a dva dana pred Novu godinu je stigao i poklon od države. VMBiH im je preko Ministarstva civilnih poslova BiH odobrilo 20.000 maraka iz budžetske rezerve za prvu fazu izgradnje platoa i terena s umjetnom travom.

Predsjednik kluba Pero Matijević je sedam dana ranije zatražio novac za manji teren jer je postojeći u lošem stanju. Time bi, naveo je, osigurali bolje uslove za klub i ustupali teren drugim ekipama uz naknadu. Novac je odobren.

Novinarima CIN-a je rekao da zbog zdravstvenih problema ne može razgovarati pa ostaje nejasno kako je saznao kada i kome treba dostaviti zahtjev. Klubom rukovodi devet osoba, a među njima su i Perini rođaci i prezimenjaci: Mato, vijećnik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) u Gradskom vijeću Srebrenika, i Ivo. Oni nisu zvanično govorili za CIN o ovoj temi.

Devet mjeseci kasnije u izvještaju o utrošku novca Pero Matijević je potpisao da su iskopali rovove i ugradili temelje za zaštitnu ogradu od betona te pripremili teren za nasipanje materijalom. Vijeće ministara je usvajanjem izvještaja potvrdilo namjensko trošenje novca – 17.500 KM za radove i 2.500 KM za administrativne troškove.

Klub je ubrzo prestao sa takmičenjima. Mještani kažu da se raspao jer nije imao ko da igra.

U ljeto 2025. godine se pored starog terena u prerasloj travi nazire betonski zidić. Na tabli piše da su radovi pomognuti novcem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Od njih su u isto vrijeme kad i od bh. ministarstva dobili 5.000 eura za “prvu fazu izgradnje stadiona”. Iz Ureda su za CIN rekli da je NK “Frankopan” dodijeljenim novcem izvršio obaveze koje je imao i u roku dostavio finansijski izvještaj.

O davanju dvostruko više domaćeg novca ne piše ništa pa je teško utvrditi da li je ovaj zidić ustvari “zaštitna ograda od betona” iz projekta jer niko iz Vijeća ministara niti iz organizacije neće o ovome da govori.

Neobjašnjivo težak put do osnovnih informacija o radu i kontakta sa organizacijom koja je dobila javni novac novinare CIN-a zatekao je i u slučaju novotravničke “Notre”. Osnivači su članovi Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Ivan Kvasina i Ana Šindrić koja kaže da još od 2022. godine, kada je dala ostavku na mjesto potpredsjednice, ne učestvuje u radu Udruženja.

Molbu za 27.800 maraka je poslao Kvasina, objasnivši da mu treba za “Dane susreta dijaspore Novi Travnik 2024” – “projekat povezivanja iseljeništva s domovinom i stvaranje veza za buduće naraštaje”. Odobreno im je 15.000 maraka.

Međutim, ni Gradska uprava ni lokalni novinari sa kojima je CIN razgovarao ne sjećaju se ove manifestacije. Ni policiji nije bio prijavljen ovakav događaj u gradu. Vijesti o održavanju ne mogu se naći ni u drugim lokalnim medijima ni na portalu “Notre” iako su izvijestili da su dio novca potrošili na medijsku kampanju.

Preostalim novcem plaćeni su: najam prostora i opreme, troškovi reprezentacije, štampanje materijala i fotografija, prevoz, voditelj, pomoćno osoblje i revizija.

Mještani Rankovića u kojem je “Notra” registrovana nisu čuli za ovo udruženje. Kvasina nije odgovarao na pozive novinara.

Ko nije tražio, nije ni dobio

„Frankopan” i „Notra” su dvije od 118 neprofitnih i vjerskih organizacija kojima je Vijeće ministara dodijelilo ukupno 3,8 miliona maraka iz budžetske rezerve.

Vijeće je na vanrednoj sjednici 28. decembra 2023. godine zadužilo Ministarstvo civilnih poslova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH da zajedno sa Ministarstvom finansija i trezora BiH naprave spisak neprofitnih organizacija i iznosa koje će podijeliti iz budžetske rezerve.

No, iz Civilnih poslova tvrde da je do njih došao već gotov spisak i da su uradili samo tehnički dio: “Vijeće ministara BiH putem Generalnog sekretarijata dostavilo je Ministarstvu civilnih poslova Informaciju s pratećom tabelom koja sadrži pregled zahtjeva i iznose za dodjelu sredstava”. Ministrica Dubravka Bošnjak je ignorisala pozive za razgovor pa je izostalo objašnjenje ko je i zbog čega na zahtjevima ručno pisao dodijeljene iznose.

Već na sutrašnjoj vanrednoj telefonskoj sjednici, prema zapisniku, napravljen je spisak zahtjeva pristiglih u Vijeće ministara i ministarstva − i novac je odobren.

Svi zahtjevi koji su stigli u Ministarstvo odbrane, a u koje je CIN imao uvid, stigli su 21. i 22. decembra 2023, većina u samo nekoliko minuta razmaka. Ministar Zukan Helez nije objasnio kako je to bilo moguće i kratko je komentarisao: “Nemam pojma!”

Na pitanja nisu htjeli odgovarati ni Krišto ni Košarac.

“Očito onda da je postojala određena komunikacija ili na neki drugi način sem javnog obavještavanja − obavještenje potencijalnih aplikanata za mogućnost dodjela sredstava”, rekao je direktor Ureda za zakonodavstvo VMBiH Džemail Ćibo.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da bi se ovaj novac budžetirao za narednu godinu da nije potrošen i ne bi se više mogao iskoristiti sa pozicije rezerve.

Na sjednici se nije raspravljalo o načinu prikupljanja zahtjeva niti o kriterijima. Dovoljna je bila politička volja da se sredstva podijele jer je kraj godine pa nije bilo glasova protiv.

“Ja u tom trenutku nisam mogao utvrditi da ima nešto kontroverzno, a moj je osjećaj da je ovo raspoređeno širom Bosne i Hercegovine”, kaže ministar Forto.

Za razliku od toga, u VMBiH nije bilo političke volje za brzu realizaciju inicijative o slanju milion maraka za medicinsku pomoć stanovništvu Gaze, posebno djeci, koja je mjesec dana ranije usvojena u Predstavničkom domu Državnog parlamenta.

Ukupno 79 organizacija s liste Ministarstva civilnih poslova dobilo je 2,23 miliona KM i njih 39 preko Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice 1,57 miliona KM. Novac su dobili za promociju i zaštitu ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, podršku vjerskim zajednicama, sportu, kulturi, mladim i humanitarnim aktivnostima.

“A, ko je znao da se treba prijaviti? Možda postoji još sto drugih koji nisu znali da se trebaju prijaviti, a mogli su se prijaviti”, kaže bivši generalni revizor u FBiH Dževad Nekić.

Ured za zakonodavstvo VMBiH je zaključio da je raspodjela rezerve neprofitnim organizacijama zakonita jer je ta mogućnost navedena u zakonu, a postojala je i posebna odluka Vijeća. No, Ured za reviziju smatra da je u ovom slučaju ipak trebalo postupiti drugačije.

“Izostali su jasni i pouzdani kriteriji raspodjele sredstava tekuće rezerve, izostalo je objavljivanje javnog poziva za podnošenje aplikacija, kao i objavljivanje liste odobrenih korisnika prije doznake sredstava. Ovo za posljedicu ima opravdano iskazivanje sumnje na korupciju i odsustvo odgovornog i transparentnog korištenja javnih sredstava”, naveli su iz Ureda u odgovoru za CIN.

Ko hoće, nađe način

VMBiH je 2023. godine potrošilo ukupno 8,2 miliona maraka iz budžetske rezerve. Od toga je za primarnu namjenu – hitne troškove nastale prirodnim nesrećama u BiH – izdvojeno milion maraka za sanaciju štete od poplava u 14 gradova i općina. Milion i po maraka su dobile Turska i Slovenija nakon zemljotresa i poplava dok je skoro dva miliona otišlo za potrebe i troškove institucija, na prijeme i donaciju od 30 hiljada maraka Fondaciji „Srpska kuća“. Fondacija se bavi stambenim zbrinjavanjem višečlanih porodica u Republici Srpskoj, a njom upravlja kćerka predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Gorica Dodik.

Na sličan način se rezerva trošila i ranije. Tokom tri teške godine epidemije VMBiH je podijelilo ukupno 3,1 milion maraka za saniranje posljedica zemljotresa i troškove zbog korona virusa. Za pomoć Turskoj i Hrvatskoj nakon zemljotresa te Ukrajini zbog rata izdvojili su milion maraka.

Istovremeno, 17,2 miliona maraka iz budžetske rezerve potrošeno je na plate, naknade, ishranu i druge troškove zaposlenih u institucijama, nabavke energenata i alata, sastanke i obilježavanje praznika.

Neadekvatan odgovor države na hitne situacije desio se i u 2024. godini. U klizištima i poplavama koje su pogodile Jablanicu, Konjic, Kreševo, Kiseljak, Fojnicu, Vareš i Drvar u noći između 3. i 4. oktobra 2024. godine poginulo je 27 ljudi.

Šteta je iznosila oko 144 miliona eura, procjenjuje Svjetska banka.

Ljudi su u nekoliko sati izgubili: djecu, roditelje, rodbinu, domove i imovinu, a ostali sa tugom, traumama i strahovima.

Ipak, Vijeću ministara BiH je trebalo 13 dana da odobri po 200.000 maraka pomoći za pet stradalih općina. Te godine je zbog privremenog finansiranja usljed neusvajanja budžeta na raspolaganju imalo 2,07 miliona maraka. Drugi milion je dalo entitetskim civilnim zaštitama, a 60.000 maraka je potrošilo na prijeme u Parlamentarnoj skupštini BiH povodom vjerskih praznika.

U Jablanici, koja je izgubila 19 svojih ljudi, uz materijalnu štetu od 123 miliona maraka se ni godinu dana nakon katastrofe ništa značajno nije promijenilo nabolje. Sanacija šteta se vrši uglavnom novcem od donacija.

Nešto više od milion maraka su dobili od dva federalna ministarstva, općina, gradova, fizičkih i pravnih lica, humanitarnih organizacija i iz drugih država, a 4,7 miliona KM iz međunarodnog fonda, dok Evropska unija pomaže preko svojih organizacija UNDP i IOM. Ovim novcem su se sanirali putevi, mostovi, vodovod, kanalizacija i rasvjeta. Osim toga, Vlada Federacije BiH je nedavno izdvojila 16,7 miliona KM za pomoć Jablanici.

Ministar Forto kaže da VMBiH nije hitno postupalo u ovom slučaju kao u decembru 2023. jer je to u nadležnosti lokalnog nivoa, dok direktor Ureda za zakonodavstvo Ćibo smatra da su pogođena područja trebala poslati zahtjev za pomoć Vijeću.

Načelnik Jablanice Emir Muratović kaže da Općina nije znala niti im je ko rekao da ima pravo na taj novac. Nadali su se da će pomoć stići jer je cijeli svijet svjedočio katastrofi.

“Znam da je tadašnji sastav Štaba (Civilne zaštite Jablanice, op.a.) apelovao na mnoge adrese i vjerovatno da su dobili i uputu da se treba podnositi neki zahtjev, ja vjerujem da bi se isti podnio”, rekao je Muratović i izrazio nadu da će VMBiH krajem 2025. izdvojiti novac iz rezerve za Jablanicu.

Pojedini Jablaničani se više ne nadaju državnoj pomoći.

“Država je trebala da se pokaže u ovih prvih mjeseci, ona se nije pokazala. Tako da, šta možemo očekivati od nje? Ništa”, ističe Mersiha Begović koja je sa suprugom kupila zemljište na kojem će im novcem Evropske unije biti izgrađena kuća.


Lijepa sela lijepo troše

Na listama dva ministarstva je najmanje 21 udruženje čiji su osnivači i rukovodioci stranački povezani sa članovima VMBiH.

Udruženja koja su povezana sa strankama HDZBiH, SNSD i BH Zeleni dobila su više od 600.000 maraka za lokalne projekte – izgradnju i sanacije igrališta i objekata, organizaciju događaja, nabavku sportske opreme, pomoć ugroženim i čišćenje okoline. Čelni ljudi ovih udruženja su članovi stranaka, a pojedini i predstavnici u institucijama lokalne vlasti.

Dobijeni novac su opravdali izvještajima o potrošnji uz koje su dostavljali i račune.

Ipak, o većini projekata nema javnih informacija iako u izvještajima stoje podaci o najmu prostora, troškovima medijskih kampanja i okupljanju većeg broja ljudi. Organizacije koje su dobile novac preko Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH su bile dužne javno potvrditi partnerstvo s Ministarstvom, ali rijetko ko je to uradio. Neke organizacije nemaju interentske stranice, a one koje imaju, prilikom objavljivanja informacija o projektima nisu spominjale odakle im novac.

Pojedine organizacije su preuzimale zasluge za projekte iako je novac došao iz budžeta.

Neki od njih kažu da su informaciju o podjeli novca “čuli od nekoga”, drugi, poput Smaila Mešića iz Svjetliče kod Doboja, da su se javili na javni poziv mada ga za ovu raspodjelu nije ni bilo. On je član stranke BH Zeleni ministra Sevlida Hurtića, a njegovo udruženje za rješavanje problema vodosnabdijevanja i infrastrukture “Vodovod Svjetliča” je dobilo 95.000 maraka iz rezerve.

Udruženje je novac dobilo za izgradnju i opremanje sportskog poligona te igrališta za djecu predškolskog uzrasta. Međutim, igralište za djecu nije izgrađeno. Uprkos tome, izvještaj o utrošku novca je prihvaćen bez primjedbi.


I drugi član stranke BH Zeleni Amir Hurtić iz Grapske Gornje kod Doboja kaže da ni ista stranka ni rodbinske veze sa ministrom Hurtićem nisu imale utjecaja na dodjelu 50.000 KM za izgradnju dječijeg igrališta u selu iako je baš iz Ministarstva za ljudska prava dobio informaciju da će se novac dijeliti.

“Mi smo poslali molbu gdje smo dobili odgovor da će biti raspodjela tih sredstava za udruženja i gdje ćemo moći aplicirati”, kaže Amir Hurtić.

Ministar Hurtić je, poput svojih kolega, odlučio da ne govori za CIN o netransparentnoj podjeli novca iz budžetske rezerve.

Preko njegovog Ministarstva je Udruženju ukopnika “Novo rastovačko groblje” iz Posušja dato 40.000 KM za promociju i zaštitu ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Novac su potrošili za sanaciju kapelice i betonske pločnike na groblju u mjestu Rastovača. U izvještaju o utrošku piše da je sve urađeno kako je i planirano. Predsjednik udruženja koje okuplja porodice preminulih i onih koji se planiraju ukopati na ovom groblju Mario Milićević kaže da je novac tražio direktno od Ministarstva, ali se ne sjeća niti se iz dokumenata može utvrditi kada je to bilo.

“Sve to ukazuje da se, zaista, radi o jednoj dogovorenoj raspodjeli, a ne o nekoj transparentnoj i zakonitoj raspodjeli”, kaže bivši revizor Nekić. “Kako kažu: VIP, je l’ − veza i poznanstvo. Eto, očito, to je ovaj najbolji kriteriji za dobivanje sredstava.”

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.