Penzionisani profesor međunarodnog prava Časlav Pejović smatra da će stvarni predmet spora na kraju biti razgraničenje na moru, odnosno teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa.
Crna Gora i Hrvatska ponovo su otvorili spor oko Prevlake, a pitanje razgraničenja Prevlake na kopnu i arbitraža o rtu Oštro mogući su samo uz saglasnost obje zemlje.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ovih dana je aktuelizovao pitanje Prevlake izjavom da rt Oštro treba da pripadne Crnoj Gori.
Iz Hrvatske je odgovorila Vanda Babić Galić, savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, ocijenivši da takve izjave predstavljaju korak unazad i prizivaju retoriku iz vremena teritorijalnih aspiracija prema hrvatskom jugu.
Od Badinterove komisije do Haga
Kako su male šanse da Zagreb pristane na predaju Oštrog, Crna Gora bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo da se usredsredi na razgraničenje na moru s Hrvatskom, gdje ima jače argumente.
Glavni sekretar Hrvatskog društva za pomorsko pravo Igor Vio tvrdi da cijela Prevlaka, uključujući rt Oštro, pripada Hrvatskoj, pozivajući se na mišljenje Badinterove komisije iz 1992. godine, prema kojem su republičke granice bivše SFRJ postale međunarodne granice. Zbog toga, smatra on, između dvije države ne postoji otvoreno pitanje kopnene granice, pišu podgoričke Vijesti.
Crnogorski mediji su ranije objavili da je Milatović predložio bivšeg diplomatu Miodraga Lekića za člana Komisije koja bi s Hrvatima trebalo da pregovara o Prevlaci.
Sporazumom koji su 2008. godine postigli tadašnji premijeri Ivo Sanader i Milo Đukanović predviđeno je da se, ukoliko pregovori ne uspiju, spor uputi Međunarodnom sudu pravde u Hagu, zbog čega se vjeruje da će konačnu tačku na ovaj spor staviti međunarodni subjekt.
Penzionisani profesor međunarodnog prava Časlav Pejović smatra da će stvarni predmet spora na kraju biti razgraničenje na moru, odnosno teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa.
U pozadini nalazišta nafte
Nekadašnji šef Ekspertske grupe crnogorske Vlade Nebojša Vučinić još je 2022. godine ocijenio da su u pozadini spora nalazišta nafte i gasa. Istraživanja iz vremena SFRJ ukazivala su na mogućnost značajnih nalazišta na području između rta Oštro i ostrva Mamule.
Hrvatska je krajem 2024. blokirala zatvaranje Poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore sa EU, a odnosi su dodatno zaoštreni nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen, poslije čega je Zagreb Aleksu Bečića, Andriju Mandića i Milana Kneževića proglasio personama non grata.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je Podgorica spremna ozbiljno da radi na otvorenim pitanjima, ali je ponovio hrvatske zahtjeve: obeštećenje logoraša, pronalazak 14 nestalih iz Domovinskog rata, nastavak procesuiranja ratnih zločina, rješavanje imovinskih zahtjeva hrvatskih porodica, uklanjanje spornih obilježja vezanih za Morinj, promjenu imena bazena u Kotoru, razgovore o granici i povratak školskog broda "Jadran".
