Po stupanju na dužnost u decembru, njemačka koaliciona vlada je jasno stavila do znanja da je Balkan visoko na njenoj listi vanjskopolitičkih prioriteta. Jedan od prvih signala u ovom pravcu bilo je imenovanje Manuela Sarrazina (Zeleni Njemačka) za specijalnog predstavnika vlade za zapadni Balkan.
Vladajuća koalicija socijaldemokrata, zelenih i neoliberalnih slobodnih demokrata intenzivirala je angažman na Balkanu otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, a zvaničnici strahuju da bi rat mogao podstaći tinjajuće sukobe u ovom jugoistočnom dijelu Evrope. Zelena ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock hitno je otputovala u Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju kako bi jasno stavila do znanja da je Evropska unija ozbiljna u pogledu svoje namjere da dozvoli pridruživanje ovim zemljama. Njemački kancelar Olaf Scholz također je spomenuo zapadni Balkan na konferenciji za novinare 28. marta, rekavši da pregovori EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom moraju početi "što je prije moguće", prenosi Deutsche Welle (DW).
Šta kažu poslanici
S obzirom da su u nedelju u Srbiji zakazani parlamentarni i predsjednički izbori, DW je razgovarao sa nekoliko predstavnika njemačkog Bundestaga o njihovim očekivanjima.
Adis Ahmetović, izvestilac Bundestaga za zapadni Balkan, kaže za DW da je pozitivan znak da srpska opozicija ne bojkotira izbore.
"Nakon posljednjih izbora, izostali su svi temeljni mehanizmi parlamentarne demokratije - kojima opozicija nadgleda rad vlade", rekao je socijaldemokrat, koji je izabran u Bundestag 2021. godine.
Ahmetović kaže da će budućnost njemačke politike na zapadnom Balkanu biti veoma drugačija.
Imajući u vidu prognoze da će predsednik Aleksandar Vučić ostati na vlasti nakon izbora, Ahmetović je rekao da će vlada Njemačke zauzeti drugačiji pristup Balkanu nego što su to imali kancelarka Angela Merkel i demohrišćani (CDU) . "Svjedoci smo kreiranja nove politike zapadnog Balkana, u kojoj će svaka zemlja imati svoju ulogu", rekao je on. "Mislim da je važno da se svih šest zemalja zapadnog Balkana vidi kao ravnopravne", dodao je on.
Ahmetović je rekao da strategije koje su tražile centralnu ličnost kao garant stabilnosti Balkana nisu u interesu regiona, Njemačke ili Evropske unije.
"Svaki šef države ili vlade imat će jednaku ulogu kada je u pitanju stabilnost", rekao je on. "To je bilo malo drugačije pod Angelom Merkel", dodao je Ahmetović za DW.
Moskva ili Brisel?
Ahmetović je također kritiizirao odluku kosovske vlade da ne dozvoli građanima Kosova sa srbijanskim državljanstvom da učestvuju na izborima u nedjelju.
"Ono što je moguće turskim ili srbijanskim državljanima koji žive u Nemačkoj trebalo bi biti moguće i na Kosovu", rekao je on.
