U Nizozemskoj se ponovo otvara višegodišnja rasprava o ritualnom klanju životinja, nakon što se državni sekretar za poljoprivredu Erkens založio za zabranu klanja bez prethodnog omamljivanja, po uzoru na rješenja koja već postoje u Belgiji.
Takva zabrana direktno bi se odrazila na muslimanske i jevrejske vjerske zajednice, jer se pitanje načina klanja životinja veže za pravila proizvodnje halal i košer mesa. Zbog toga rasprava, osim dobrobiti životinja, otvara i pitanje granica državnog zadiranja u slobodu vjere.
Erkens je povodom Svjetskog dana zaštite životinja izjavio da klanje bez omamljivanja, prema njegovom mišljenju, više nije prihvatljivo sa stanovišta standarda dobrobiti životinja u Nizozemskoj.
Gostujući u emisiji „WNL op Zondag“, posebno je problematizirao sadašnja pravila prema kojima se životinja nakon reza može naknadno omamiti ako u roku od 40 sekundi ne izgubi svijest.
– To je 40 sekundi patnje životinje – rekao je Erkens, ocjenjujući da o ovom pitanju treba otvoreno razgovarati i ukloniti politički tabu koji ga prati.
Prema postojećim pravilima u Nizozemskoj, klanje bez prethodnog omamljivanja dopušteno je pod posebnim uslovima. Postupak obavlja certificirana osoba, korištenjem izuzetno oštrog noža, a propisana su i pravila kojima bi se patnja životinje trebala svesti na najmanju moguću mjeru. Ako životinja nakon 40 sekundi ne izgubi svijest, mora biti omamljena.
Pitanje je posebno osjetljivo zbog vjerskih propisa. U dijelu islamskih i jevrejskih zajednica postoje zahtjevi da životinja u trenutku klanja bude živa i da prethodno nije usmrćena omamljivanjem. Međutim, stavovi o pojedinim metodama omamljivanja nisu jednaki unutar svih vjerskih zajednica.
Erkens zato tvrdi da eventualna zabrana klanja bez omamljivanja ne mora značiti i kraj ritualnog klanja.
Prema njegovim riječima, približno polovina ritualnih klanja u Nizozemskoj već se obavlja uz prethodno, privremeno omamljivanje životinje. Takvu metodu prihvataju pojedine vjerske zajednice jer omamljivanje ne dovodi do smrti životinje prije samog klanja.
Državni sekretar, međutim, neće sam predlagati zakon. Najavio je da je vlada pozitivno raspoložena prema inicijativi Stranke za životinje, koja ovog mjeseca namjerava ponovo u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog kojim bi prethodno omamljivanje postalo obavezno.
– To je složena tema koja se dotiče slobode vjere – priznao je Erkens, naglašavajući da eventualna zabrana mora biti pravno održiva.
Nizozemska se s istom dilemom suočila još 2011. godine. Stranka za životinje tada je predložila zabranu ritualnog klanja bez omamljivanja. Prijedlog nije prošao u Senatu jer je većina senatora smatrala da bi njime bilo nesrazmjerno ograničeno pravo na slobodu vjere.
Stranka je nakon toga pripremila izmijenjeni prijedlog, a pitanje se sada ponovo vraća u središte političke rasprave.
Liderica Stranke za životinje Esther Ouwehand naglašava da novi prijedlog nije usmjeren isključivo na vjersko klanje, nego da se pitanje dobrobiti životinja razmatra i u okviru konvencionalnog klanja.
Istovremeno priznaje da eventualna promjena zakona ima posebne posljedice za dvije vjerske zajednice.
– Važno je pažljivo voditi ovu raspravu, jer ona utječe na jevrejsku i islamsku vjersku zajednicu – poručila je Ouwehand.
Time se Nizozemska ponovo suočava s pitanjem koje već gotovo 15 godina nije uspjela definitivno riješiti: kako povećati zakonsku zaštitu životinja, a da se pritom ne uvede ograničenje vjerskih praksi muslimana i Jevreja koje bi bilo u suprotnosti sa zagarantovanom slobodom vjere.
