Vojin Mijatović poručio DF-u i SBiH-u: Vaš tata i šef je Bakir Izetbegović, on odlučuje o vašoj sudbini ne mi
Početna/Vijesti/Regija
Regija

Nizozemska autorica o Srebrenici: Preživjeli genocida gradi novu budućnost

Redakcija Mostar

Joanne Zwart u reportaži iz BiH piše o povratniku koji razvija ekološko naselje kod Srebrenice i mirovnim aktivistima koji povezuju nekadašnje ratne protivnike.

Nizozemska autorica Joanne Zwart objavila je reportažu o posjeti Bosni i Hercegovini, u kojoj je posebnu pažnju posvetila preživjelima genocida u Srebrenici, povratničkim inicijativama i ljudima koji godinama rade na pomirenju i obnovi povjerenja među zajednicama.

Tekst je objavljen na nizozemskoj platformi Nieuw Wij, kao treći nastavak dnevnika međunarodnog mirovnog putovanja prema Jerusalemu. Autorica opisuje susrete i razgovore vođene tokom boravka u Srebrenici i Sarajevu od 9. do 11. oktobra.

Jedna od priča koje je izdvojila odnosi se na Irwina, preživjelog genocida u Srebrenici, koji se nakon izbjeglištva vratio u rodni kraj i pokrenuo projekat Ecometa, zamišljen kao ekološko naselje u okolini Srebrenice.

Irwin je kao dječak, zajedno s majkom i sestrom, uspio napustiti Bosnu i Hercegovinu i preko Hrvatske stići u Italiju. Njegov otac nestao je tokom genocida i njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.

Nakon godina provedenih izvan domovine odlučio se vratiti u Srebrenicu. Kroz projekat Ecometa nastoji razvijati prostor namijenjen boravku u prirodi, susretima i novim aktivnostima, želeći da njegov rodni kraj, pored sjećanja na genocid, dobije i mogućnosti za drugačiju budućnost.

Tokom boravka u Sarajevu nizozemska autorica razgovarala je s nekoliko mirovnih aktivista koji se bave ratnim naslijeđem, pravima žrtava i povezivanjem ljudi različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti.

Adrijana Hanušić Bećirović govorila je o potrebi priznavanja patnje žrtava i utvrđivanja individualne krivične odgovornosti za ratne zločine. U razgovoru je istaknuta važnost razlikovanja odgovornosti pojedinaca od kolektivnog pripisivanja krivice čitavim zajednicama.

Vlasta Marković predstavila je aktivnosti usmjerene na rad s mladima, posebno na stvaranje prostora u kojem se mogu susretati i razgovarati osobe koje dolaze iz različitih društvenih i porodičnih sredina.

Autorica je razgovarala i s Adnanom Hasanbegovićem, koji učestvuje u organizovanju susreta bivših boraca. Riječ je o ljudima koji su tokom rata bili pripadnici suprotstavljenih vojnih formacija, a danas kroz razgovore i zajedničke aktivnosti pokušavaju doprinijeti izgradnji međusobnog povjerenja.

U reportaži je predstavljena i Amra Pandžo, poznata po dugogodišnjem angažmanu u međureligijskom dijalogu i mirovnom radu. Autorica prenosi njena iskustva u povezivanju ljudi različitih uvjerenja i suočavanju s posljedicama rata.

Tokom posjete Sarajevu učesnici mirovnog putovanja organizovali su i bosonogu šetnju do spomenika djeci ubijenoj tokom opsade grada. Taj čin bio je dio njihovog programa posvećenog sjećanju na žrtve i nenasilju.

U tekstu se spominje i razgovor s bivšim pripadnikom nizozemskog bataljona Ujedinjenih nacija, koji je govorio o iskustvima veterana i njihovim kasnijim povratcima u Srebrenicu. Posebno je opisao susrete s majkama žrtava genocida i nastojanja pojedinih bivših vojnika da uspostave dijalog s porodicama ubijenih.

Joanne Zwart u reportaži povezuje iskustva preživjelih, povratnika, mirovnih aktivista i bivših vojnika, predstavljajući različite načine na koje se ljudi u Bosni i Hercegovini suočavaju s ratnim naslijeđem, tri decenije nakon završetka rata.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.