Njegov opus je svevremen.
Napisala: Almasa Hadžić
Umro je Nijaz Alispahić. Otišao je još jedan od značajnih bh književnika, čovjek koji je svojim radom obilježio jedno vrijeme i koji za života nije krio gorku istinu da je u vremenu u kojem živimo „dobar Bošnjak – mrtav Bošnjak“, posebno ako je njegova biografijaneupitno utkana u kulturni i svaki drugi identitet Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u njoj.
Nijaz Alispahić umro je u 84 godini života.U godini koja je tek prošla „pobolijevao je“, a posljednjih dana bolest ga je bila dobro „skolila“ kako bi to njegov kozlučki narativ znao kazati, da je jučer, ipak, napustio ovaj svijet.
Ali samo fizički.
Sa Nijazom Alispahićem, posljednji put sam se čula na hadžijski Bajram prošle godine. Na moju sramotu, on je mene prvi nazvao.
„Biram, ovako, da se čujem s nekim insanima za Bajram. Ako kreneš dolje prema Kozluku, selami koga vidiš“ veli mi.
Na moje pitanje kako je (a znala sam da pobolijeva), kaže „dobro, ali brinem, Nisa mi nije nešto najbolje“ veli.
U danu kad saznajem za tužnu vijest, razmišljam i o Nisi (dr.Nisveta , supruga Nijazova). Bili su izuzetno vezani.
I šta u ovom trenutku izdvojiti iz biografije Nijaza Alispahića?
„Nijaz Alispahić napustio nas je u 84.godini života života. Iza sebe je ostavio šest decenija umjetničkog rada, 20-tak knjiga, brojne kulturne hronike, a među najvažnija ostvarenja spadaju drame i opere “Hasanaginica” i “Zmaj od Bosne” navodi novinarka RTV TK Erda Redžepagić, koja je godinama , temeljito i predano bilježila biografske podatke Nijaza Alispahića.
„Rođen je 1940. u Kozluku kod Zvornika. Osnovno i srednje obrazovnje stekaoje u Tuzli. Studij jezika i književnosti završio je u Beogradu, a postdiplomske studije u Sarajevu.
Sedam godina je bio gimnazijski profesor u Gradačcu, gdje je 1973. sa grupom prijatelja pokrenuo književnu manifestaciju “Kikićevi susreti”.
U Tuzlu se vraća 1978, otkad radi kao dramaturg Narodnog pozorišta Tuzla, a kasnije i kao glavni i odgovorni urednik časopisa “Pozorište“, te umjetnički direktor Narodnog pozorišta Tuzla.
U tri navrata je proglašavan najuspješnijim dramaturgom u Bosni i Hercegoini.
Stvaralački angažman Nijaza Alispahića obuhvata široko polje djelovanja: poezija, proza, drama, dramatizacija, teatrologija, kritika, esejistika, publicistika, filmski scenario, feljton, kulturna hronika, kolumnistika, pozorišna režija, istraživanje književno-dramske baštine, uređivački angažman“ navodi dalje Redžepagić.
Nijaz Alispahić autor je djela: “Vatre stišane pjesmom”, poezija, 1971; “Vrtovi sirotog Halimije”, pripovijetke, 1979; “Karakazan”, poezija, 1996; “Leda Saliniana” – Kulturna hronika Tuzle, 1997; “Sihirbaz”, pripovijetke, 1998; “Sire, došli su ratnici” – Narodno pozorište Tuzla 1992 – 1995, 1998; Drame: “Zmaj od Bosne”, “Životopis Ha-Ha”, “Insani i ćuprije”, “Hasanaginica”; Dramatizacije: “Derviš i smrt”, “Tijesna ulica”, “Hamdibeg”; Libreta za opere: “Hasanaginica”, Aska I vuk”, “Zmaj od Bosne”, “Derviš i smrt”.
Libreto opere „Hasanaginica“ preveden je na engleski i turski, i postavljen na turskom jeziku (Istambul, Ankara)
Dobitnik je i mnogih nagrada: dvostruki je laureat Nagrade “Ivo Andrić” za najbolju pripovijetku za 1983. i 1989. godinu; Nagrada “Zijo Dizdarević” za najbolju pripovijetku za 1977. i 1978. godinu; Nagrada Časopisa “Život” za najbolju prozu (1977); Prva nagrada za najbolju kratku priču banjalučkog “Glasa” (1977) i prištinskog “Jedinstva” (1977), dvije Prve nagrade za najbolju novinsku priču “Fronta slobode”; Nagrada za najbolji dramski tekst na bh. Pozorišnim igrama u Jajcu (“Zmaj od Bosne”, 1986), i za najbolju dramatizaciju (“Derviš i smrt”, 1986).
Nijaz Alispahić je zastupljen u Antologiji bošnjačke pripovijetke XX stoljeća i u Antologiji bosanskohercegovačke drame XX stoljeća. Dobitnik više značajnih nagrada i priznanja kao i Povelje „Hasan Kaimija“ za životno djelo.
Direkcija Festivala Mess svoje najviše priznanje „Zlatni lovorov vijenac“ za doprinos umjetnosti teatra 2021. godine dodjelila je Nijazu Alispahiću.
„ Kuriozitet književnog teatarskog rada Nijaza Alispahića je da je po motivima vlastitih triju drama, uspio napisati operska libreta, čime postaje bh. klasik koji će uvijek biti izazov savremenoj teatarskoj produkciji. Ono što je književnik Alispahić uradio za BH kulturu nadraslo je vrijednost svih nagrada, jer je bio jedan od najznačajnijih umjetničkih figura bh.teatarske scene. Ostavio je dubok pozorišni trag djelujući u svojoj sredini kao pisac i dramaturg koji je svojim djelima nametnuo Tuzli kao nezaobilazan umjetnički i teatrski autoritet“ objavila je, između ostalog, Erda Redžepagić osvrćući se na bogatu biografiju književnika Nijaza Alispahića.
Otišao je Nijaz Alispahić. Književnik i čovjek čije je stvaralaštvo duboko utkano u bilo Bosne.
Otišlaje još jedna književna gromada koja je svojim krasnopisom zauvijek ostavila pečat u književnom, kulturnom i umjetničkom životu Bosne.
