Koalicija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua osvojila je 53 mandata u Knesetu, 15 manje nego što je imala u prethodnom sazivu. Bez podrške stranaka iz opozicionog bloka ne može formirati vladu. Istovremeno je američki predsjednik Donald Trump najavio da će do kraja godine ukinuti vojnu pomoć Izraelu, koja iznosi 3,8 milijardi dolara godišnje.
Haaretz u analizi poredi reakcije na izborne poraze u SAD-u i Izraelu. Trump i američki potpredsjednik JD Vance povezali su poraz republikanaca na izborima za Kongres s ratom protiv Irana i njegovim ekonomskim posljedicama. Vance je među razlozima naveo i odnose s Izraelom.
Netanyahu se, piše izraelski list, nakon objave rezultata usredsredio na osporavanje legitimiteta arapskih stranaka i glasova njihovih birača. Haaretz ocjenjuje da time pokušava spriječiti opozicioni blok da formira vladu uz podršku arapskih stranaka i navesti Gadija Eisenkota da uđe u vladu pod Netanyahuovim vodstvom. List među mogućim razlozima poraza vladajuće koalicije navodi pokušaj reforme pravosuđa, napad 7. oktobra 2023, izuzeća od vojne obaveze za ultraortodoksne Jevreje i nasilje u arapskim zajednicama u Izraelu.
Trump je odluku o ukidanju pomoći objavio na dan američkih izbora. U izraelskim institucijama očekivali su da će sporazum, potpisan za mandata Baracka Obame, ostati na snazi do isteka 2028. godine. Trump tvrdi da je Netanyahu pokrenuo pitanje ukidanja pomoći. Prema Haaretzu, izraelski premijer računao je na novi desetogodišnji sporazum kojim bi se iznos postepeno smanjivao do potpunog ukidanja. Trump je odluku obrazložio ocjenom da je Izrael dovoljno imućan da se sam finansira.
Haaretz navodi da pomoć Izraelu američkog poreznog obveznika košta oko 11 dolara godišnje, dok je prosječnom američkom vozaču rast cijena nafte nakon početka rata s Iranom povećao troškove goriva za oko 50 dolara sedmično. Glavni ekonomista Moody’s Analyticsa Mark Zandi procijenio je da će rat ove godine prosječno američko domaćinstvo koštati oko 2.000 dolara. Od toga 1.100 dolara otpada na skuplje gorivo, 540 na veće troškove kamata, a 360 na direktne vojne rashode.
Prema procjeni koju navodi Haaretz, rat koji Izrael vodi od 7. oktobra 2023. dosad je svakog stanovnika koštao oko 40.000 šekela. Ukidanje američke pomoći, prema računici lista, iznosilo bi dodatnih 380 dolara godišnje po izraelskom poreznom obvezniku. Izraelski odbrambeni sektor već duguje oko 15 milijardi šekela trima velikim proizvođačima naoružanja, kompanijama Israel Aerospace Industries, Elbit Systems i Rafael. Odobreni budžet za odbranu iznosi 158 milijardi šekela, a odbrambeni sektor traži još oko 25 milijardi.
List upozorava i na mogućnost ekonomskih sankcija koje bi mogle pogoditi izraelske banke i privredu. Istovremeno, teret vojne službe snosi relativno mali dio stanovništva, dok vlast pokušava zakonski proširiti izuzeća za ultraortodoksne Jevreje. Haaretz ocjenjuje da su Netanyahuovi odnosi s Trumpom utjecali na njegovu spremnost da se odrekne pomoći. Prema tumačenju lista, Netanyahu je računao da će direktno američko učešće u ratu dovesti do uništenja iranskog nuklearnog programa. Taj cilj, navodi Haaretz, dosad nije ostvaren.
Izraelska ekonomija tokom rata zadržala je nisku nezaposlenost, visoke porezne prihode i stabilan finansijski sistem. Haaretz velik dio te otpornosti pripisuje tehnološkom sektoru. Google je kupio izraelski Wiz za 32 milijarde dolara, a prema procjeni glavnog ekonomiste izraelskog ministarstva finansija, taj je posao u ekonomiju donio oko 16,8 milijardi dolara. Ukupna strana ulaganja u 2025. dostigla su rekordnih 36,6 milijardi dolara. Na statistiku izvoza i rasta utječe i poslovanje Mellanoxa, koji je Nvidia kupila 2019. za 6,9 milijardi dolara. Dio prihoda koje Nvidia ostvaruje zahvaljujući rastu potražnje za tehnologijom umjetne inteligencije evidentira se kroz Mellanox.a
