ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Nelson: Prijedlozi o daljnjim podjelama BiH suprotni su evropskim standardima

Redakcija Mostar

Govoreći o američkim sankcijama uvedenim predsjedniku Rs Miloradu Dodiku i SNSD-u, Nelson je rekao da Vašington očekuje da će one imati određene pozitivne efekte.

Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Eric Nelson izjavio je za N1 da su prijedlozi i politički dokumenti koji zagovaraju dodatne etničke podjele ili segregaciju u Bosni i Hercegovini u suprotnosti s evropskim pravnim standardima i obavezama koje je država preuzela kao članica Vijeća Evrope i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

U razgovoru za N1, koji će biti emitovan u ponedjeljak u 20 sati, Nelson je kazao da se u osnivačkim dokumentima i Sjedinjenih Američkih Država i Evrope ljudska prava jasno prepoznaju kao prioritet, ali da su u novijim strateškim dokumentima SAD-a gotovo izostavljena.

"Kada čitate naše osnivačke dokumente, kao i temeljne dokumente Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, vidite da su ljudska prava jednako naglašena. Međutim, kada pogledate agendu Trumpove administracije i, najnovije, strategiju nacionalne sigurnosti, upadljivo je da se ljudska prava jedva spominju“, rekao je Nelson.

Dodao je da je takav pristup imao ozbiljne posljedice po međunarodni ugled Sjedinjenih Američkih Država.

"Kada nismo branili ljudska prava, platili smo visoku cijenu u pogledu našeg kredibiliteta i reputacije. Ljudska prava su vrijednost koja povezuje SAD i Evropu, ali trenutno se nadam da će Evropa istupiti kao novi šampion demokratije i ljudskih prava“, poručio je.

Sankcije i politička odgovornost

Govoreći o američkim sankcijama uvedenim predsjedniku Rs Miloradu Dodiku i SNSD-u, Nelson je rekao da Vašington očekuje da će one imati određene pozitivne efekte i potaknuti konstruktivnije političko djelovanje.

"Vašington se svakako nada da će ovo proizvesti pozitivne efekte i da će SNSD i Dodik ponovo postati konstruktivni akteri, kakvi su bili na početku njegove političke karijere“, rekao je Nelson.

Naglasio je da pravni mehanizmi koji omogućavaju uvođenje sankcija i dalje postoje.

"Važno je naglasiti da ovlaštenja i zakoni koji podržavaju sankcije i dalje postoje i da se mogu lako ponovo primijeniti ukoliko SAD ne vidi zadovoljavajuće rezultate“, kazao je, dodajući da su sankcije imale ograničen domet.

Prema njegovim riječima, dio javnosti smatrao je da su sankcije Miloradu Dodiku donijele izbornu prednost.

"Neki su tvrdili da je to Miloradu Dodiku dalo izbornu prednost jer se mogao predstavljati kao žrtva. Sada se više ne može predstavljati kao žrtva. Sada mora preuzeti ulogu nekoga ko rješava probleme u Bosni i Hercegovini“, rekao je.

Nelson smatra da sankcije teško mogu donijeti stvarne političke promjene bez šire međunarodne podrške.

"Ove sankcije imaju ograničenu učinkovitost u postizanju stvarnih promjena, posebno kada nisu šire podržane od evropskih partnera, gdje je skriven veliki dio nezakonito stečene imovine korumpiranih lidera“, kazao je.

Dodao je da krajnja odgovornost ipak leži na građanima.

"Konačna sankcija je u rukama građana i birača, a to je glasačka kutija“, poručio je Nelson.

Kritika prijedloga o daljim podjelama

Nelson je odgovorio i na pitanje o nedavnom dokumentu Heritage Fondacije, ocijenivši ga neadekvatnim i suprotnim evropskim pravnim standardima.

"Čitao sam, između ostalog, i nedavni dokument i smatram ga zaista veoma neadekvatnim jer ne prepoznaje ključne principe koje je Evropski sud za ljudska prava vrlo jasno definirao“, rekao je.

Upozorio je da takvi prijedlozi zagovaraju daljnje etničke podjele i segregaciju u Bosni i Hercegovini.

"Postoje dokumenti koji zagovaraju podjele ili neku vrstu dodatne segregacije Bosne i Hercegovine, ali to nije u skladu s obavezama koje je Bosna i Hercegovina već preuzela kao članica Vijeća Evrope i kao kandidat za integraciju u Evropsku uniju“, kazao je Nelson.

Evropski put i ustavne reforme

Nelson je naglasio da rješenja za Bosnu i Hercegovinu moraju biti lokalno vođena i jasno usmjerena ka euroatlantskim integracijama.

"Budućnost Bosne i Hercegovine, integrirane u transatlantsku zajednicu kao pouzdane članice NATO-a i Evropske unije, predstavlja najbolje rješenje za budućnost ove zemlje“, rekao je.

Dodao je da su kolektivna sigurnost i vladavina prava, koje Evropska unija i NATO stavljaju ispred nacionalizma, donijeli Evropi decenije mira i prosperiteta, te da isti principi imaju potencijal i za Bosnu i Hercegovinu.

Govoreći o ustavnim reformama, Nelson je istakao da ne postoji suprotnost između presuda Evropskog suda za ljudska prava i postojanja konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

"Ne postoji nikakva nekompatibilnost između presuda Evropskog suda za ljudska prava i postojanja tri konstitutivna naroda i ostalih u Bosni i Hercegovini, niti njihove potrebe da žive zajedno u miru i u funkcionalnoj državi“, rekao je.

Naglasio je da je osnovni princip koji Sud promoviše jednakost građana.

"Snaga principa koji Evropski sud za ljudska prava nastoji unaprijediti jeste to da je svaki građanin jednak. Upravo te umjetne podjele koje omogućavaju da diskriminacija ostane ugrađena u Ustav su ono što se mora mijenjati“, poručio je.

Zaključio je da postoji jasna razlika između funkcionalne podjele vlasti i izbornog sistema koji garantuje diskriminaciju.

"Postoji razlika između efektivne podjele vlasti koja omogućava da se sve zajednice osjećaju zastupljenima i izborne organizacije koja garantuje diskriminaciju, kako to trenutno predviđa Ustav Bosne i Hercegovine“, zaključio je Nelson.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.