ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Neizvjesna trka za novog visokog predstavnika: Može li PIC postići dogovor do 14. jula?

Redakcija Mostar

Dok ambasadori traže kompromis između američkog i evropskog kandidata, analitičar Adi Ćerimagić ističe da se priča o OHR-u u BiH trenutno koristi isključivo kao predizborna retorika.

Uoči ključnog roka, 14. jula, koji su ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (SB PIC) sami sebi postavili za imenovanje novog šefa OHR-a, ishod ovog procesa i dalje je potpuno neizvjestan. Nakon što je Christian Schmidt 11. maja podnio ostavku na ovu funkciju, diplomatski napori iza zatvorenih vrata su intenzivirani, ali konsenzus među vodećim silama još uvijek nije na vidiku.

"U ovom trenutku nemoguće je predvidjeti hoće li se zemlje članice Upravnog odbora PIC-a usaglasiti oko novog visokog predstavnika", ocjenjuje Adi Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu. On podsjeća da su se ambasadori na posljednjoj sjednici obavezali ne samo da će imenovati nasljednika do 14. jula, već i da će kompletan proces završiti kako bi novi zvaničnik mogao odmah stupiti na dužnost.

Privremeno rješenje sa jasnim crvenim linijama za Bonske ovlasti

Podsjećamo, ambasadori SB PIC-a su 30. juna formalno imenovali prvog zamjenika visokog predstavnika, Louisa J. Crishocka, za vršioca dužnosti (v.d.) visokog predstavnika. Crishock će ovu funkciju obavljati privremeno, do konačnog izbora novog stalnog šefa OHR-a.

PIC je tada jasno naglasio da v.d. visokog predstavnika u potpunosti osigurava institucionalni kontinuitet funkcije i pravnu sigurnost svih odluka koje su donijeli njegovi prethodnici, a djelovat će pod političkim smjernicama PIC-a.

Ćerimagić smatra da je postizanje dogovora o vršiocu dužnosti i obimu njegovih ovlaštenja bio izuzetno važan korak.

"To uključuje i okolnosti u kojima bi v.d. mogao koristiti izvršne ovlasti. Riječ je o situacijama u kojima su ugrožene postojeće odluke visokog predstavnika, ili u kojima je Dejtonski mirovni sporazum pod prijetnjom ili napadom, pa čak i tada – isključivo uz eksplicitnu političku podršku grupe zemalja članica", pojašnjava Ćerimagić.

Prema njegovim riječima, ovaj potez pokazuje da su Vašington i pojedine evropske prijestolnice, uprkos višemjesečnim turbulencijama i neslaganjima, kroz intenzivne diplomatske napore ipak uspjeli pronaći zajednički jezik o prelaznom rješenju.

U igri nova imena: Traži li se kompromisni kandidat?

Dosadašnji mandat njemačkog diplomate Christiana Schmidta, koji je na funkciji bio od avgusta 2021. godine, ostao je upamćen po čestoj upotrebi dalekosežnih Bonskih ovlasti i oštrim političkim sukobima s rukovodstvom entiteta Rs, prvenstveno s Miloradom Dodikom. Njegovim odlaskom otvorilo se pitanje novog kursa međunarodne zajednice, ali i dubokih podjela unutar samog PIC-a.

Ranije se spekulisalo da su glavni favoriti bivši italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi (kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države) i francuski diplomata René Troccaz (oko kojeg su se okupile evropske nacije).

Međutim, diplomatski izvori u posljednje vrijeme signaliziraju preokret, a u igru ulaze nova imena:

- Maurizio Massari – karijerni italijanski diplomata s više od četiri decenije iskustva u međunarodnim odnosima, koji je donedavno obavljao dužnost stalnog predstavnika Italije pri Ujedinjenim nacijama.

- Peter Sørensen – danski diplomata, dobro poznat regionalnoj javnosti, koji je još 1997. godine radio kao pravni savjetnik visokog predstavnika u BiH, a trenutno obavlja funkciju specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine.

"Signali iz pozadinskih razgovora ukazuju na to da su se – uporedo s insistiranjem Italije i Francuske na sopstvenim kandidatima, pri čemu SAD podržavaju italijanskog – diplomatski napori sada usmjerili na potencijalno pronalaženje alternativnih imena. Bilo da je riječ o drugom italijanskom kandidatu ili nekome iz manjih skandinavskih zemalja. Zato je teško prognozirati konačan ishod, ali dogovor od 30. juna ostaje značajan napredak", ističe Ćerimagić.

OHR kao pogonsko gorivo za oktobarsku kampanju

I dok se u diplomatskim krugovima lome koplja oko imena, analitičar ESI-ja naglašava da trenutni vakuum i proces imenovanja nemaju nikakav stvaran uticaj na unutrašnja dešavanja i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Politički prostor u zemlji već je uveliko kontaminiran pripremama za predstojeće lokalne izbore u oktobru, a sudbina OHR-a se, prema Ćerimagićevim riječima, koristi isključivo u svrhu političkog marketinga.

"Domaće političke elite potpuno su fokusirane na pripremu oktobarskih izbora, a priča o visokom predstavniku koristi se isključivo kao predizborna retorika. SNSD i njihove partnerske stranke to predstavljaju kao dokaz da su navodno 'otjerali' Christiana Schmidta i kao potvrdu promjene američkog pristupa prema OHR-u i Bonskim ovlastima. S druge strane, njihovi politički oponenti tvrde kako je opstanak OHR-a i Bonskih ovlasti, čak i pod prelaznim tehničkim mandatom, zapravo njihov veliki uspjeh", zaključuje Adi Ćerimagić.

(europeanwesternbalkans.com)

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.