Služba za zajedničke poslove BiH na stimulacije dala više od 103.000 KM, sporna zapošljavanja, javne nabavke...

- Služba je tokom 2025. putem ugovora o radu na određeno vrijeme angažirala ukupno 39 osoba bez raspisivanja javnog oglasa. Ugovori o radu zaključivani su na period do tri mjeseca, s tim da je određeni broj osoba angažiran dva i više puta na period do tri mjeseca uz kraće prekide rada između ugovora (u trajanju od sedam dana). Na osnovu provedene revizije nije utvrđeno da je zapošljavanje na određeno vrijeme u svim slučajevima bili uvjetovano hitnošću posla ili nepredviđenim povećanjem obima poslova.

Naime, utvrđeno je da su pojedine osobe bile angažirane na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme kroz duži vremenski period, što dovodi u pitanje opravdanost primjene ovog načina radnog angažiranja. Osim toga, smatramo da zapošljavanje putem ugovora o radu na određeno vrijeme više puta po tri mjeseca bez provedene konkursne procedure predstavlja netransparentan način zapošljavanja koji nije u skladu s odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine – upozorili su iz Ureda za reviziju.

Utvrđeno je i da je Služba na radnom mjestu kasirka po ugovoru na određeno angažirala osobu koja je ostvarila više od 40 godina staža osiguranja i time stekla uvjete za penzionisanje.

- Imajući u vidu da Zakon o radu u institucijama BiH propisuje prestanak radnog odnosa po sili zakona nakon ispunjavanja navedenih uvjeta, a da istim zakonom nije izričito uređena mogućnost ponovnog zasnivanja radnog odnosa s osobom kojoj je radni odnos prestao po toj osnovi, smatramo kako za predmetno angažiranje nije postojao jasan zakonski osnov – dodaju revizori.

Bez konkursa su tri državna službenika obavljala poslove višeg radnog mjesta, što nije u skladu s propisima.

Kod javnih nabavki utvrđeno je niz općih nedostataka, ali izdvojeni i konkretni sporni postupci.

Za nabavku toalet papira i ubrusa sklopljen je ugovor u vrijednosti od 204.995 KM. Ono što je sporno jeste da je tenderom tražena obaveza koja se ne odnosi na ponuđača već na proizvođača kao treće osobe (traženo je posjedovanje određenih certifikata).

- Ugovorni organ je uvjetima kvalifikacije uveo obavezu koja se ne odnosi na ponuđača, već na proizvođača kao treće osobe, čime je kvalifikacijski okvir pomjeren s provjere sposobnosti privrednog subjekta (ponuđača) ka provjeri organizacijskih karakteristika subjekta koji ne učestvuju u postupku i nad kojim ponuđač u pravilu nema pravni niti faktički utjecaj u smislu osiguranja traženih dokaza – navodi se u izvještaju.

Nepravilnosti su utvrđene i kod pripreme i provedbe postupka nabavke tekstilnih podnih obloga, itisona, staza i slaganog tepisona, za šta je sklopljen ugovor vrijedan 85.305 KM bez PDV-a.

- Kriterij za dodjelu ugovora (najniža cijena) nije eksplicitno naveden u tenderskoj dokumentaciji kao zasebna tačka, već samo indirektno kroz upućivanje na obavještenje o nabavci. Također, obrazac za cijenu ponude nije sadržavao dovoljno jasne i nedvosmislene upute za popunjavanje. Posljedica je da su dvije pristigle ponude ocijenjene neprihvatljivim zbog nepravilnog popunjavanja obrasca, što ukazuje na nedostatke u pripremi tenderske dokumentacije te na rizik narušavanja načela transparentnosti i jednakog tretmana ponuđača – kažu revizori.

Za voće i povrće sklopljen je sporazum vrijedan 253.000 KM bez PDV-a. No utvrđeno je da procijenjena vrijednost nabavke, kada je planirana, nije bila određena na osnovu adekvatnih i objektivnih pokazatelja pa je sa 162.393 KM povećana na 279.966 KM. Pri tome je ta vrijednost utvrđena računanjem na osnovu inicijalnih ponuda, bez dodatne provjere i poređenja tržišnih cijena.

Određenih kiksanja je bilo i kod nabavke i ugradnje liftova, za šta je sklopljen ugvoor na iznos od 95.000 KM. Osim što je ugovor sklopljen godinu od izbora ponuđača, utvrđeno je da u tenderu, u specifikaciji radova, nije bila predviđena stavka za demontažu postojećih liftova, već je to bilo definirano kroz napomenu u obrascu za cijenu ponude.Zbog toga se komisija za javnu nabavku suočila s nejasnoćama tokom evaluacije pa su od ponuđača tražena pojašnjenja.

- Ovakav način definiranja predmeta nabavke je neprecizan i nije dovoljno transparentan, budući da ključni elementi predmeta nabave nisu jasno prikazani u samoj specifikaciji radova, što je dovelo do neujednačenog pristupa ponuđača prilikom formiranja cijena – ukazali su revizori.