32 članice NATO-a ukupno su prošle godine potrošile 1.303 milijarde dolara na svoju odbranu, što je više od predviđanja, a 22 članice su ispunile cilj od 2% BDP-a.
Podaci koje je zapadni vojni savez objavio pokazuju rekordne nivoe potrošnje među njegovim članicama, u ukupnom iznosu od 468 milijardi dolara (412 milijardi eura) u Evropi i Kanadi, od čega je 38% otišlo na kupovinu glavne opreme. U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su činile 818 milijardi dolara (720 milijardi eura).
Prema dokumentu, u prethodnoj, 2023. godini, članice NATO-a su potrošile 200 milijardi dolara (176 milijardi eura) manje na odbranu, što ukazuje na povećanje od 19%.
Ukupno 22 zemlje takođe su ispunile cilj da troše 2% BDP-a na odbranu . Prvobitne procjene objavljene početkom godine pretpostavljale su da će 23 dostići cilj, ali Crna Gora nije uspjela. Podaci su zasnovani na cijenama iz 2021.
Evropske prijestolnice snažno su se posvetile povećanju vojnih izdataka suočenih s ruskom agresijom na Ukrajinu pokrenutom prije tri godine – posebno na poticaj tadašnjeg, a sada opet američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio da neće pomoći onima koji ne ulažu više u vojnu opremu.
Sada slabiji odbrambeni stav Vašingtona na Starom kontinentu primorao je zaostale da udvostruče svoja obećanja.
Belgija (1,29%), Italija (1,5%) i Španija (1,24%) – tri zemlje koje se tradicionalno nalaze na dnu klase – obećale su velike sume gotovine kako bi ispunile cilj od 2%. Kanada također ne uspijeva (1,45%).
Neki veliki sigurnosni igrači se bore da drže glavu iznad vode, poput Ujedinjenog Kraljevstva (2,33%), Njemačke (2,1%) i Francuske (2,03%).
Prema podacima, najveći dio novca usmjerava se na istočni bok – pogranično područje sa Rusijom, baltičkim državama i Poljskom. Grčka također ostaje tradicionalno veliki potrošač.
Ovo postavlja tešku pozadinu za razgovore sa Vašingtonom.
Vašington se zalaže za povećanje ciljanih izdataka za odbranu sa 2 na 5% BDP-a. Diskusije su u toku, a diplomate NATO-a sugeriraju da bi kompromis mogao biti postignut oko granice od 3% ili 3,5%. Konačna odluka bit će doneta na samitu lidera u Hagu krajem juna ove godine.
Cilj redovnih izdataka za odbranu mogao bi se "postaviti na 3,5% uz dodatak od 1,5%" za nevojna područja, rekao je prošle sedmice švedski premijer Ulf Kristersson.
U NATO-u je "u toku diskusija" o postavljanju cilja za "civilnu odbranu, spremnost i podršku Ukrajini", takođe je rekao Šveđanin, dodajući dodatni sloj debate uoči samita.
