Napadi na Bosnu i Hercegovinu su sve jači!

Redakcija Mostar

Konferencija u Zagrebu povodom 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma otvorila nova pitanja o lobiranjima, blokadama institucija i pokušajima da se Bosna i Hercegovina prikaže kao neodrživa država.


Rat protiv Bosne i Hercegovine, iako već odavno nije vođen oružjem, prema ocjeni pravnika i političkog analitičara Envera Išerića, ulazi u novu, intenzivniju fazu. Povod za takvu ocjenu vidi u nedavno održanoj konferenciji u Zagrebu, posvećenoj Dejtonskom mirovnom sporazumu, čiji, kako ističe, stvarni cilj nije bio afirmacija mira niti uloge međunarodne zajednice u zaustavljanju agresije i zločina, već pokušaj da se Dejton prikaže kao historijska greška, a Bosna i Hercegovina kao nemoguća i neodrživa država.

Prema Išerićevim tvrdnjama, konferencija nije imala za cilj ni osudu genocida počinjenog nad Bošnjacima, uključujući zločine u zaštićenim zonama Ujedinjenih nacija. Naprotiv, bila je dio šireg i dugotrajnog političkog narativa kojim se Bosna i Hercegovina sistematski diskreditira. Iako se formalno organiziraju povodom godišnjica i značajnih datuma, ovakve aktivnosti, kako navodi, traju kontinuirano i svakodnevno, samo u različitim oblicima.

Posebno upozorava na lobističke aktivnosti usmjerene prema Sjedinjenim Američkim Državama, u kojima, prema njegovim navodima, pojedinci bliski hrvatskim i srpskim nacionalističkim krugovima nastoje uvjeriti američku administraciju da promijeni kurs prema Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu spominje se i Maks Primorac, za kojeg se tvrdi da u lobiranjima iznosi netačne i manipulativne tvrdnje o stanju u zemlji, s ciljem da se Bosna i Hercegovina prikaže kao nefunkcionalna i neodrživa.

Išerić naglašava da se takva slika ne stvara slučajno. Prema njegovim riječima, HDZ BiH i SNSD godinama, a posebno u posljednjem periodu, sistematski blokiraju rad državnih institucija, stvarajući privid haosa i disfunkcionalnosti. Milorad Dodik, iako trenutno pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, i dalje, kako se tvrdi, djeluje na podrivanju države i ugrožavanju mira, uključujući podršku ideji trećeg entiteta koju zagovara HDZ BiH.

U tom političkom kontekstu spominje se i europarlamentarka Željana Zovko, za koju Išerić navodi da je od nekadašnje visoke dužnosnice Bosne i Hercegovine postala jedan od najagresivnijih kritičara države na međunarodnoj sceni. Prema njegovim riječima, u saradnji s Maksom Primorcem, Zovko u evropskim institucijama širi narativ o navodnoj ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, istovremeno plašeći Evropu “islamskom prijetnjom”, zbog činjenice da se većina Bošnjaka izjašnjava kao muslimani.

Išerić ukazuje na, kako kaže, očigledan apsurd takvih tvrdnji: oko dva miliona Bošnjaka-muslimana u Bosni i Hercegovini predstavljaju se kao prijetnja Evropi od 450 miliona stanovnika, dok se istovremeno u Evropskoj uniji ne problematizira činjenica da u njoj već živi oko 40 miliona muslimana. Prema njegovom stavu, problem nije u islamu niti u muslimanima, već u tome što su Bošnjaci, zajedno s patriotima Hrvatima i Srbima, tokom agresije odbranili Bosnu i Hercegovinu i time spriječili njenu podjelu, dogovaranu, kako tvrdi, između Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana.

Posebnu pažnju Išerić posvećuje i nedavnom pojavljivanju dokumenta iz 1941. godine, navodno potpisanog od ustaškog stožernika s prezimenom Zovko. On ističe da bi državne institucije trebale hitno potvrditi ili demantirati autentičnost tog dokumenta, jer bi, u zavisnosti od istinitosti, posljedice mogle biti ozbiljne – bilo da je riječ o falsifikatu s ciljem diskreditacije, bilo o historijskom dokumentu koji baca dodatno svjetlo na današnje političke narative.

Na kraju, Išerić ukazuje i na još jednu, kako je naziva, znakovitu koincidenciju – djelovanje Davorina Primorca, direktora Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), koji je, prema navodima, odbio Parlamentarnoj komisiji dostaviti podatke o poslovanju institucije kojom rukovodi. Iako formalna veza između njega i Maksa Primorca nije potvrđena, Išerić zaključuje da je, u kontekstu brojnih podudarnosti i paralelnih aktivnosti usmjerenih protiv državnih institucija, teško sve svesti na puku slučajnost.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.