Najizgledniji novi visoki predstavnik govorio o zapadnom Balkanu. Ali i Rusiji

politicki.ba

"Mi svakako želimo pomoći Ukrajini i biti uz Ukrajinu, ali ne vjerujem da je u našem interesu vidjeti Rusiju geostrateški potpuno poraženu, jer je ideja područja nestabilnosti na našim granicama najzabrinjavajuća stvar koju možemo zamisliti"

Iako još uvijek nijedna država nije iznijela jasan i zvaničan stav o kandidatu kojeg bi podržala za novog visokog predstavnika u BiH, u javnosti i diplomatskim krugovima sve češće se spominje ime iskusnog italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija.

Prema dostupnim informacijama, Landi navodno uživa podršku Vašingtona za ovu poziciju, dok se i dalje očekuje da li će se toj opciji priključiti i najuticajnije evropske države. Konačniji signal mogao bi biti poznat početkom juna, na sjednici Vijeća za implementaciju mira.

Zbog svog dugogodišnjeg diplomatskog iskustva, uključujući i angažman u Rusiji, Landi se u dijelu međunarodnih krugova vidi kao potencijalna figura koja bi mogla doprinijeti približavanju različitih stavova Zapada i Istoka u vezi s ulogom visokog predstavnika.

U ranijem javnom nastupu u emisiji koju je organizirala think-tank organizacija EastWest u decembru 2025. godine, Landi je iznio širi osvrt na stanje u Evropi i globalne odnose.

U razgovoru koji je vodio italijanski general Giuseppe Cucchi, Landi je detaljno govorio o posljedicama rata u Ukrajini:

„Ono što se dogodilo u februaru 2022. potpuno je promijenilo evropski pejzaž, a ono što se dešavalo poslije dovelo je do stalnog pogoršanja situacije do tačke u kojoj se ne vidi moguće rješenje osim lošeg, i ono o čemu danas razgovaramo jednostavno je rasprava o tome koje je od različitih rješenja manje loše od drugih. To je sukob iz kojeg Evropa ne može izaći dobro. Ako uporedimo situaciju iz 2022. sa današnjom, vidimo da je Evropa izgubila i gubi pod ogromnim brojem aspekata, od cijene energije naravno, ali prije svega od gubitka sigurnosti za nas i našu djecu koji se ne može procijeniti finansijski. Vidimo krizu evropskog procesa odlučivanja, ugleda Evrope u svijetu, načina funkcionisanja Unije, što će biti veoma teško obnoviti. To su gubici kredibiliteta, funkcionalnosti i duha saradnje među evropskim državama koje će zahtijevati mnogo godina da se obnove“, rekao je Landi.

Dodao je da se geopolitički fokus Evrope značajno pomjerio:

„Fokus se koncentrisao na istočnu Evropu i odnos s Rusijom, i u ovom trenutku je u Briselu neosporno da mnogo više nego prije vrijede Poljaci, Baltičke zemlje i države koje tradicionalno vide Rusiju kao neprijatelja i silu protiv koje se treba boriti. Italija je oduvijek bila zemlja koja je s uvjerenjem živjela procese evropske integracije. Sada Evropa gubi tu sposobnost privlačenja i Italija se nalazi na neki način nezaštićena, jer Italija sama, iako je zemlja osnivačica, može malo učiniti i uvijek je pokušavala nešto postići udružujući se s nekim drugim unutar Evropske unije. Evropa i Italija izgledaju na neki način udaljenije od onoga što se dešava nego što su to druge zemlje, prije svega Sjedinjene Američke Države. Očigledno velika sila koja na neki način vodi zapadni blok i koja bi trebala biti prvi oslonac Ukrajine“, naveo je.

Govoreći o Sjedinjenim Američkim Državama, Landi je istakao da se promjene ne odnose samo na jednu administraciju:

„Sjedinjene Američke Države su već prije nekoliko godina, s prvom Trumpovom administracijom, započele evoluciju koja ih vodi veoma daleko od mjesta odakle su krenule. I ta promjena Amerike nije prekinuta Bidenovim predsjedništvom jer je i Biden nastavio politike koje je u suštini započeo Trump. Dakle, živimo niz predsjedništava koja mijenjaju Ameriku i razumijem da je partnerima poput nas veoma teško pratiti tu putanju, pogotovo jer u ovom trenutku vidimo da naš najveći saveznik mijenja stav za 180 stepeni, ne samo o Ukrajini, nego u svakom važnom i osjetljivom sektoru međunarodne stvarnosti“, rekao je Landi.

Posebno se osvrnuo na Balkan:

„Vidimo da je na Balkanu Amerika, koja je uvijek podržavala i bila veoma bliska kosovskim Albancima, prekinula strateški dijalog s Prištinom prije mjesec i po dana i otvorila ga s Beogradom, koji je do jučer predstavljao loše momke, rođake Rusa, i samim tim loše. Sada vidimo tu američku politiku koja potpuno mijenja smjer, otvara dubinski strateški dijalog sa srpskom vladom i vidimo ovu politički veoma značajnu činjenicu za one koji su radili u Srbiji, kao ja, koji sam bio ambasador u Beogradu prije više od 20 godina“, poručio je.

O budućnosti Evrope rekao je:

„Mislim da će Evropa opstati i trajati, ali će opstati oslabljenа ovim iskušenjem, jer je došlo do ogromnog gubitka kohezije. Naći ćemo se s Evropom čije se vitalno središte pomjera više prema istoku nego prije. Naći ćemo se s Njemačkom koja će biti ponovo naoružana jer je to jedina zemlja koja ima fiskalnu i finansijsku sposobnost da zaista sprovede ponovno naoružavanje… Ne znamo kuda ide Francuska, koja prolazi kroz veoma ozbiljnu političku krizu“, kazao je.

O Rusiji je upozorio:

„Mi svakako želimo pomoći Ukrajini i biti uz Ukrajinu, ali ne vjerujem da je u našem interesu vidjeti Rusiju geostrateški potpuno poraženu, jer je ideja područja nestabilnosti na našim granicama najzabrinjavajuća stvar koju možemo zamisliti. Vidjeli smo koliko je bilo teško upravljati raspadom bivše Jugoslavije. Mi imamo interes za stabilnost tih 11 vremenskih zona i ako Rusija ne može trgovati i sarađivati sa Zapadom, onda to čini s Istokom“, naveo je.

Na kraju je dodao:

„U ovom trenutku čini mi se da odnos koji premijerka ima s Trumpom može poslužiti da ublaži određene veoma negativne stavove prema Evropi. Mislim da će bilateralni rad s Vašingtonom nekoliko narednih godina biti ključan i da moramo igrati bilijar preko druge table“, zaključio je Landi.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.