Stručnjaci navode da je glavni uzrok ubrzano starenje stanovništva, masovni odlasci generacije "bejbi bumera" u penziju i sve slabiji priliv kvalifikovane radne snage iz inostranstva.
Njemačka bi se u narednoj deceniji mogla suočiti s jednim od najvećih nedostataka radne snage u svojoj modernoj historiji, upozorava najnovija studija Instituta za njemačku privredu (IW).
Prema procjenama ovog uglednog ekonomskog instituta, do 2036. godine njemačkom tržištu rada nedostajaće čak 4.3 miliona radnika, što je znatno više od ranije procjene od tri miliona.
Stručnjaci navode da je glavni uzrok ubrzano starenje stanovništva, masovni odlasci generacije "bejbi bumera" u penziju i sve slabiji priliv kvalifikovane radne snage iz inostranstva.
Strani radnici biraju druge zemlje
Njemačka je decenijama važila za jednu od najpoželjnijih destinacija za rad i život u Evropi, ali se taj trend posljednjih godina mijenja.
Autori studije ističu da potencijalni doseljenici sve češće biraju druge zemlje zbog usporenog ekonomskog rasta, birokratskih prepreka i problema na tržištu rada.
Nedostatak stručnjaka već sada posebno pogađa sektore zdravstva, građevinarstva, informacionih tehnologija i industrijske proizvodnje, gdje poslodavci mjesecima ne uspijevaju pronaći odgovarajuće kadrove.
Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje ranije je upozorila da će zemlji godišnje biti potrebno više stotina hiljada novih radnika kako bi održala postojeći nivo privredne aktivnosti.
Radni potencijal ubrzano opada
Prema projekcijama IW-a, broj radno sposobnih stanovnika smanjiće se sa oko 55 miliona u 2025. na svega 51.2 miliona do 2036. godine.
Istovremeno, ukupna populacija Njemačke mogla bi do 2045. pasti na približno 81.1 milion stanovnika, što predstavlja smanjenje od gotovo tri odsto u odnosu na današnji nivo.
Poseban problem predstavlja činjenica da će do 2036. godine radno sposobnu dob dostići svega 9.8 miliona ljudi, što neće biti dovoljno da nadomjesti veliki broj zaposlenih koji odlaze u penziju.
Posljedice za privredu i industriju
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi nastavak ovih trendova mogao dovesti do smanjenja proizvodnje, usporavanja privrednog rasta i povećanja pritiska na penzioni i zdravstveni sistem, navodi "Fenix".
U najnepovoljnijem scenariju, pojedine kompanije mogle bi biti primorane da gase pogone ili premještaju proizvodnju u zemlje sa većom dostupnošću radne snage.
Iako njemačka vlada posljednjih godina pokušava privući kvalifikovane radnike kroz reforme useljeničkih pravila, rezultati za sada ne prate potrebe privrede.
Studija IW-a zato predstavlja novo upozorenje da će pitanje radne snage postati jedan od ključnih izazova za budućnost najveće ekonomije Evropske unije.
