Bivša novinarka HRT-a Dijana Čuljak osuđena je nepravomoćno na kaznu zatvora od 1.3 godine zbog nezakonitog izvlačenja gotovo 30 miliona kuna iz Core medije i Media spota.
Sud: Dijani Čuljak oduzima se gotovo 6.6 miliona kuna
Radilo se o ponovljenom suđenju. Kažnjena je zajedno sa svojim bivšim poslovnim i bračnim partnerom Vladimirom Šelebajem Sellierom te još troje suradnika, pisao je Telegram.
Riječ je o dvjema medijskim tvrtkama što su ih Čuljak i Šelebaj svojevremeno vodili, a sud je sada utvrdio da su od 2005. do 2008. iz njih isisavali novac. I dok su dobili gotovo iste kazne kao i na prvom suđenju, novčani iznosi koji će bivšim supružnicima biti oduzeti, a ako presuda Županijskog suda u Zagrebu postane pravomoćna, značajno su veći.
Naime, prema prvoj presudi Šelebaju je trebalo biti oduzeto 4.5 miliona kuna, a Dijani Čuljak 1.6 miliona kuna. Sada je pak sud utvrdio da Šelebaj osim ovih 4.5 miliona kuna mora vratiti državi i gotovo 6.6 miliona kuna koji predstavljaju nezakonitu imovinsku korist što ju je stekao. I Dijani Čuljak oduzima se gotovo 6.6 miliona kuna.Ukupno je to 17.7 miliona kuna.
Što se tiče zatvorske kazne, Dijana Čuljak je, dakle, dobila 1.3 godine zatvora. Od toga bi sedam mjeseci trebala doista provesti u zatvoru, a ostatak od osam mjeseci pretvoren je u uvjetnu kaznu, s rokom kušnje od tri godine. Njihovi suradnici Vlado Bućan, Igor Šumaković i Tonček Mandić dobili su uvjetne kazne.
Tvrdila da nije znala da potpisuje bilo što ilegalno
I Šelebaj i Čuljak od početka ove afere negirali su krivnju. Čuljak je tvrdila kako nije znala da potpisuje bilo što nezakonito jer je, tvrdila je, imala bezrezervno povjerenje u Šelebaja. Njen odvjetnik čak je izjavljivao da ju je Šelebaj obmanuo da bude vlasnica Core medije.
I sam Šelebaj svaljivao je krivnju na druge, od Hloverke Novak Srzić do Marija Cikaća, još jednog pokajnika u ovoj aferi, koji je u međuvremenu preminuo. Prozivao je čak i nekadašnjeg ravnatelja policije Olivera Grbića, s kojim je Dijana Čuljak nakon razvoda bila u vezi. Okrivio ga je za orkestrirani progon.
Sporna uloga u Motrištima
Ko je zapravo Dijana Čuljak? Osim ove njezine uloge koja se povezuje, kako je sud nepravomoćno presudio, s izvlačenjem novca, potrebno je istaknuti i njezino značenje u drugom smislu, koji se tiče novinarstva i općenito društvenog funkcioniranja 1990-ih godina.
Čuljak se na medijsku scenu probila 1990-ih kao mlada snaga HRT-a. Bilo je to vrijeme kad je HRT funkcionirao kao bitna točka hrvatskog nacionalističko-konzervativnog mainstreama, koji je tada vodio redatelj Antun Vrdoljak i proglasio ga je ''katedralom hrvatskog duha".
U toj "katedrali hrvatskog duha", gdje se, recimo, nije smjelo dogoditi da misica Lejla Šehović osvoji titulu zato što se valjda nije uklapala u sliku Hrvatice s križem oko vrata, niz struju patriotske mobilizacije plivala je i Dijana Čuljak.
Čuljak je bila dio ekipe urednika Miljenka Manjkasa, koji je na HTV došao iz Tuđmanovog ureda, te jedna od voditeljica zloglasne emisije Motrišta, perjanice hrvatskog državotvorstva, u kojoj su se objavljivale hajke protiv kritičara Franje Tuđmana.
Snimala zarobljenike i nazivala ih ekstremistima, dio njih kasnije je pobijen
Ostaje zabilježena i njena sporna uloga u izvještavanju o ratu u Bosni i Hercegovini. Zarobljavanje boraca Armije BiH iz Vranice, koje su izveli pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, prikazano je u prilogu Dijane Čuljak u emisiji Slikom na sliku HRT-a u maju 1993. godine, nakon čega im se bio izgubio svaki trag.
Posmrtni ostaci deset od ukupno 13 nestalih pripadnika Armije BiH pronađeni su u maju 2007. godine na lokalitetu Rimski bunar u Goranacima, zapadno od Mostara prema Širokom Brijegu.
Čuljak su pozivali da kaže što zna o njihovoj sudbini, a ona je tvrdila da ništa o tome ne zna niti da je znala da će ljude koje je snimala kao zarobljenike, prema njima se odnoseći kao prema rekvizitima, uskoro odvesti u smrt.
Supruga ubijenog: Ona je suučesnik u zlostavljanju i ubijanju naših najmilijih
Predsjednica odbora roditelja i obitelji zarobljenih i nestalih iz zgrade Vranica Azra Penava kazala je za agenciju Anadolija da "moraju odgovarati svi koji su krivi za zločine i koji su mislili da im nitko i nikad ništa neće moći".
"A takva je i Dijana Čuljak! Čuljak snosi odgovornost za ovaj zločin. Ona je suučesnik u zlostavljanju i ubijanju naših najmilijih, ali i proganjanju porodica nestalih. Jer poslije prikazivanja snimka na HRT-u svi smo mi imali dosta problema.
Naši i životi naše djece su bili jako ugroženi. Bojovnici su nosili fotografije sa snimka iz priloga Dijane Čuljak i tražili naše porodice po stanovima i kućama. Snimak je jako doprinio smrti naših najmilijih. To dokazuju svjedočenja i s logora na Mašinskom fakultetu u Mostaru.
Naime, poslije objavljivanja snimka mnogi su bojovnici dolazili u to mučilište i pitali gdje su oni što su snimljeni kod Vranice? Istina je da je huškačka atmosfera koju je stvorila Čuljak doprinijela zločinu", tvrdi Penava za agenciju Anadolija.
"Govorila je da su to mudžahedini"
Podsjeća kako je Čuljak u svom prilogu borce Armije BiH nazivala "ekstremistima" koji su, u zgradi Vranice, "držali hrvatske civile", što je, kako tvrdi Penava, zapečatilo sudbinu njihovih najmilijih.
"Ona je govorila da su to mudžahedini. Ne, to nisu bili mudžahedini, to su bili borci Armije BiH. Moj muž, kao i ostali poginuli, bili su časni ljudi i patriote ove države. U zgradi su bili, zapravo, bošnjački civili. Mnogi su ubijeni ili su zatvoreni u logore. Potvrđuje to i proces koji se vodi od 2002. godine za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima", ističe Penava.
