Već odavno je jasno da su izbori u Bosni i Hercegovini sve manje stvar biračkih mjesta, a sve više - klikova. Dok stotine novih portala niču pred svake izbore, Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH najavljuje zakon koji bi trebao natjerati da se konačno zna ko piše, uređuje i finansira medije u online prostoru. No, da li je to uopšte moguće?
Tokom kampanje za lokalne izbore u BiH registrovano je više od 80 novih portala. Mnogi su se ugasili odmah nakon izbora.
"Oni se trude izgledati kao neki relevantni portali. Trude se da njihove vijesti izgledaju profesionalno. U biti - imaju samo jedan cilj - promovisati jednu političku opciju, ili opstruisati drugu političku opciju i blatiti političke konkurente", kazao je Alen Altoka, urednik portala N1.
I baš zato još krupniji problem uslijedi u kampanji za Opće izbore. Tokom posljednje, prije tri godine, nastalo je blizu 300 novih portala. Gasili su se već nakon nekoliko sedmica.
"Za finansiranje ovih medija su najčešće zaslužne političke partije kojima takvo nešto najviše odgovara i novac kojima se ti mediji finansiraju je novac bez pokrića, odnosno, iz nekih određenih crnih fondova", istakao je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.
Riječ je o javnim nabavkama i namještenim tenderima. Drugim riječima, građani sami, posredno, finansiraju plasiranje laži. Zato će Bosna i Hercegovina bez kontrole tokova novca teško kontrolisati i ove pojave, bez obzira na najavljeni novi zakon o elektronskim medijima koji, između ostalog, predviđa:










