Svega tri sedmice uoči održavanja izbora, na adresu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK) stigle su oštre optužbe iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99". Predstavnici ove organizacije optužili su CIK za tihi administrativni udar na ustavni poredak zemlje zbog načina formulisanja naziva kandidata na glasačkim listićima. Jedini mehanizam za zaustavljanje spornih odluka, kako poručuju, u rukama je Ustavnog suda BiH.
S obzirom na to da se u Članu V Ustava BiH, u dijelu koji definiše izbor i trajanje mandata, navodi da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se biraju neposredno s teritorije Federacije BiH, te jednog Srbina koji se bira neposredno s teritorije Rs - iz Kruga 99 ističu da sporni nazivi na glasačkim listićima predstavljaju tihi administrativni udar CIK-a na ustavni poredak.
"CIK prisvojnim pridjevima pokušava etnički privatizirati mandat i podrediti ga etničkim kolektivima. Time izravno krši obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH", izjavio je predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović.
Na isto je upozorio i profesor Šukrija Bakšić.
"Predsjedništvo je zamišljeno kao kolektivni šef države. Sama činjenica da postoji predsjedavajući Predsjedništva govori o tome da članovi djeluju zajedno i predstavljaju sve građane. Predsjedavajući, bez obzira na to ko u kojem periodu bio na toj funkciji, zastupa sve građane. Još je važnije istaći način odlučivanja. Predviđeno je da odluke donose konsenzusom, što opet potvrđuje da su oni zajedno predstavnici svih građana. Kada bi bili samo predstavnici svojih naroda, donosili bi samostalne odluke koje bi važile samo za njihov narod, a to bi nas dovelo u apsurdnu i neprovodivu situaciju", istakao je Bakšić.
Inače, i na samoj sjednici CIK-a održanoj 23. jula, kada je donesena odluka o izgledu i nazivima na glasačkim listićima, vođena je žustra rasprava. Protiv predloženog rješenja glasali su članovi CIK-a Suad Arnautović i Željko Bakalar.
"Podsjetit ću da je u odluci Ustavnog suda, u tački 65, navedeno da striktna identifikacija teritorije s etnički definisanim članovima institucija BiH, s ciljem predstavljanja konstitutivnih naroda, nije tačna — čak ni za odredbe koje se odnose na članove Predsjedništva. Nadalje, Ustavni sud jasno navodi da izabrani članovi Predsjedništva ne predstavljaju samo jedan narod, nego sve građane izborne jedinice iz koje se biraju", podsjetio je član CIK-a Suad Arnautović.
Član CIK-a Vlado Rogić potom se pozvao na Član V Ustava, odnosno odredbu D koja tretira zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, navodeći da se u tekstu koriste pojmovi "bošnjački član" i "hrvatski član". Arnautović je na to uzvratio opaskom da u Ustavu nigdje ne stoji termin "srpski član".
"Odluka je apsolutno zasnovana na zakonu i Ustavu. Nije tačno da je protivna Ustavu i Izbornom zakonu. U Članku 8.1 Izbornog zakona stoji 'bošnjački', odnosno 'hrvatski' član ili kandidat", poručio je Vlado Rogić.
