Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo otvara vrata posjetiocima

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo od 5. septembra otvara vrata posjetiocima, a stalna postavka bit će predstavljena kroz tri galerijske cjeline – Gazi Husrev-begov hanikah, Kuršumlija medresu i Gazi Husrev-begovu biblioteku.

Muzej je osnovala Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, a njegova misija je prikupljanje, čuvanje, istraživanje i prezentiranje islamskog kulturnog naslijeđa, s posebnim naglaskom na iskustvo islama u Bosni i Hercegovini i njegov razvoj kroz stoljeća.

Ideja o osnivanju muzeja datira iz perioda između dva svjetska rata. Prema riječima direktora Muzeja Amira Sakića, posljednjih godina intenziviran je rad na njenoj realizaciji, kojem su prethodili višegodišnji stručni i istraživački rad te naučno-istraživački projekt i multimedijalna izložba „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“.

Izložba je prethodno predstavljena u Sarajevu, Zagrebu i Strasbourgu.

„Otvaramo vrata muzeja koji je rezultat dugogodišnjeg htijenja unutar Islamske zajednice i bošnjačke akademske zajednice da se u Bosni i Hercegovini osnuje jedan ovakav muzej, koji bi na autentičan način prezentirao ono što je najvažnije u našoj islamskoj tradiciji, kulturi i baštini“, kazao je Sakić.

On je istakao da se stalna postavka u velikoj mjeri oslanja na rezultate projekta „Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, realiziranog u saradnji s istraživačima i institucijama kulture iz Bosne i Hercegovine i regiona.

„Naredni korak bilo je pripremanje stalne postavke i ona je sada pred nama. U petak će biti otvorena za javnost“, kazao je Sakić.

Direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Dževad Hodžić kazao je da je osnivanje muzeja rezultat ideje koja je prisutna gotovo jedno stoljeće.

„Realizirali smo projekat koji je predstavljao ideju, san i nastojanje koje je trajalo gotovo 100 godina“, kazao je Hodžić.

Podsjetio je da su ideju o osnivanju Islamskog muzeja još 1935. godine pokrenuli Hamdija Kreševljaković i Mehmed Handžić, dok su je kasnije zagovarali i drugi bosanskohercegovački intelektualci, među kojima Alija Bejtić i Ismet Bušatlić.

Hodžić je naveo da je Bušatlić dao značajan doprinos prikupljanju artefakata i istraživanju islamske tradicije, kulture i umjetnosti.

„Gradu Sarajevu, bosanskohercegovačkom društvu, domaćoj, ali i međunarodnoj javnosti predajemo jednu važnu ustanovu koja će imati edukativnu, promotivnu i naučnoistraživačku misiju“, kazao je Hodžić.

Stalna muzejska postavka raspoređena je u tri galerije – u Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Hanikah i Kuršumlija medresa imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Članica kustoskog tima Aida Abadžić-Hodžić predstavila je muzeološki koncept postavke, koji je povezan s rezultatima projekta „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“.

Tematske cjeline postavljene su tako da predmete povezuju s njihovom namjenom, značenjem i društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstom.

„Kroz dugogodišnju saradnju s velikim timom istraživača obišli smo brojne muzeje, galerije, institute, biblioteke i privatne zbirke. Istraživački temelj i inicijalni fundus koji je proizašao iz tog istraživanja omogućili su bazu za otvorenje muzeja“, kazala je Abadžić-Hodžić.

Navela je da se prva stalna postavka najvećim dijelom oslanja na predmete koji su već bili u posjedu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali ranije nisu uvijek bili dostupni javnosti.

Postavka obuhvata različite segmente islamskog kulturnog naslijeđa – od umjetnosti, arhitekture i duhovnosti do obrazovanja, zanatstva, kulture knjige i svakodnevnog života.

U Gazi Husrev-begovom hanikahu smještena je izložba „Ljepota u vjeri i vjera Ljepote“, koja obrađuje teme duhovnosti, sufijske tradicije, odnosa prema prirodi i vodi, različitosti i susreta kultura.

Kuršumlija medresa domaćin je izložbe „Život, prostor i trajanje“. Postavka polazi od ličnosti i vizije Gazi Husrev-bega, a kroz zanatstvo, tekstilno naslijeđe i kulturu stanovanja predstavlja različite aspekte života i naslijeđa. Dio postavke je i savremeni VR doživljaj Velagićevine u Blagaju.

U galeriji Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se izložba „Ljubav prema knjigama“, koja prati historiju pismenosti, obrazovanja i kulturne produkcije, od rukopisa do savremenih institucija koje čuvaju i prenose tradiciju znanja.

Kustosica Muzeja Selma Pandžić kazala je da postavke nisu organizirane samo prema vrsti predmeta, već su oblikovane kao narativne cjeline.

„Postavke nisu zasnovane na pukoj inventarnoj podjeli predmeta, već su oblikovane kao narativne cjeline utemeljene na njihovoj izvornoj namjeni, načinu upotrebe i značenjima koja su imali u različitim društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstima“, kazala je Pandžić.

Među značajnijim eksponatima izložbe u hanikahu je banjalučka sedžada, autentična molitvena prostirka iz Bosne i Hercegovine, prvi put spomenuta 1690. godine.

U Kuršumlija medresi posebno mjesto zauzima prekrivač s mezara Muhammeda, a.s., koji je osmanski sultan Abdulaziz darovao muslimanima Bosne i Hercegovine.

Izložba u Gazi Husrev-begovoj biblioteci obuhvata razvoj pismenosti i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, od rukopisne baštine, mekteba i medresa do savremenih obrazovnih institucija.

„Jedan od najznačajnijih eksponata je rukopis Gazalijevog djela 'Ihja ulumid-din', najstarija knjiga u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, prepisana 1106. godine, pet godina prije autorove smrti“, navela je Pandžić.

U okviru Muzeja djeluje i naučno-istraživački odjel koji se bavi istraživanjem i dokumentiranjem islamskog naslijeđa na tlu Bosne i Hercegovine.

Muzej će, kako je najavljeno, učestvovati i u procesu zaštite i očuvanja objekata i dobara kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine.

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo za posjetioce se otvara 5. septembra 2026. godine.