Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Mujanović: BiH je novo političko ratište između Evrope i Amerike

politicki.ba

Politolog ocjenjuje da domaći politički akteri moraju prestati čekati da drugi rješavaju probleme Bosne i Hercegovine i konačno ponuditi vlastitu viziju budućnosti države.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa nalazi se u „političkom slobodnom padu“, dok Bosna i Hercegovina propušta priliku da u promijenjenim međunarodnim okolnostima definiše vlastitu političku strategiju, ocijenio je politolog Jasmin Mujanović u razgovoru za N1.

Govoreći o američkoj politici, odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Evrope te političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Mujanović je rekao da će predstojeći izbori u SAD-u predstavljati ozbiljan test za Trumpovu administraciju.

Komentarišući pad podrške Trumpu nakon nove vojne eskalacije i velikih troškova američkih intervencija, Mujanović je rekao da očekuje da bi demokrate nakon izbora mogle preuzeti najmanje Predstavnički dom Kongresa, a moguće i tijesnu većinu u Senatu.

„To bi predstavljalo potpunu političku repudiaciju Trumpove politike, posebno kada je riječ o sukobu s Iranom, jer je jedna od njegovih glavnih izbornih poruka bila da neće biti novih ratova“, rekao je Mujanović.

Prema njegovim riječima, upravo je to jedan od glavnih razloga razočaranja dijela Trumpovih birača.

„Ovo je vjerovatno najočigledniji način na koji je izdao platformu na kojoj je pobijedio. Prosječnom glasaču nije potrebno duboko poznavanje međunarodne politike da shvati kako ovo nije ono za šta je glasao“, kazao je.

Mujanović smatra da je početni politički zamah Trumpovog drugog mandata već izgubljen.

„Već neko vrijeme tvrdim da je ova administracija u političkom smislu u slobodnom padu. Prvih nekoliko mjeseci drugog mandata bili su dramatični, ali se vrlo brzo pokazalo da takva politika više ne funkcioniše ni međunarodno ni unutar SAD-a“, rekao je.

Kao jedan od pokazatelja naveo je činjenicu da administracija, uprkos kontroli Bijele kuće, oba doma Kongresa i većini u Vrhovnom sudu, nije uspjela progurati nijedan značajniji zakon.

„To govori da čak i njihovi politički saveznici prepoznaju koliko su pojedine politike problematične“, istakao je.

Govoreći o udaljavanju Vašingtona od evropskih saveznika, Mujanović je rekao da je riječ o dubokom ideološkom zaokretu američke desnice.

„Ovo nije slučajnost. To je ideološka vizija američke desnice koja želi transformisati kompletnu vanjsku politiku SAD-a. Međutim, to je u velikoj mjeri nemoguća misija zbog ekonomskih, sigurnosnih i političkih razloga“, ocijenio je.

U takvim okolnostima, smatra Mujanović, Bosna i Hercegovina nema ono što joj je najpotrebnije – dugoročnu političku strategiju.

„Politička elita i građani moraju konačno početi ozbiljno razgovarati o političkim programima i strategiji. Taj koncept gotovo da ne postoji u Bosni i Hercegovini“, naveo je.

Mujanović je oštro kritikovao i rad domaćih vlasti, tvrdeći da su problemi bili predvidivi još nakon izbora 2022. godine.

Prema njegovoj ocjeni, na vlast su tada dovedeni ljudi koji nisu sposobni za funkcije koje obavljaju i/ili ideološki odbijaju postojanje države Bosne i Hercegovine.

„Tokom kampanje obećavano je nešto novo, a upravo zbog toga je današnje razočaranje mnogo veće“, rekao je.

Govoreći o sigurnosnim izazovima, Mujanović je ocijenio da Rusija već godinama vodi politički rat protiv Evrope, dok Bosna i Hercegovina ostaje jedno od područja na kojem Moskva pokušava ostvariti svoj utjecaj.

„Rusija politički ratuje protiv Evrope već gotovo trinaest godina. Milorad Dodik je vrlo otvoreno najavio da će blokirati sve procese ukoliko bude imao odgovarajuću većinu. To je nastavak konstantnog pritiska Ruske Federacije kroz lokalne političke aktere, prvenstveno Dodika, a tu je i Dragan Čović“, rekao je Mujanović.

Dodatnim problemom smatra činjenicu da dio probosanske političke scene, kako je rekao, ne razumije ozbiljnost okolnosti.

„Najznačajnija svakodnevna borba u Bosni i Hercegovini ostaje borba protiv antidržavnih i antiustavnih aktera okupljenih prvenstveno oko SNSD-a i HDZ-a“, kazao je.

Mujanović smatra da ključ promjena nije samo u političarima već i u biračima.

„Ako na izbore izlazi tek oko 50 posto građana, sasvim je očekivano da vlast osvajaju oni kojima je dovoljno desetak posto ukupnog biračkog tijela“, rekao je.

Naglasio je da građani najveću političku moć imaju upravo na izborima.

„Možete protestovati, pisati pisma i kolumne, ali trenutak najveće moći građana jesu izbori. Ako tada ne iskoriste svoje pravo glasa, kasnije imaju znatno manje mogućnosti da utiču na donosioce odluka“, poručio je.

Komentarišući blokade institucija i nerad političara, Mujanović je kao jednu od ključnih reformi naveo uvođenje odgovornosti za izostanke sa sjednica.

„Nema sjednica – nema plaće. To bi trebalo biti potpuno normalno pravilo“, rekao je.

Istovremeno smatra da političari ne osjećaju dovoljan pritisak javnosti.

„Ako znate da građani neće izaći ni na izbore ni na proteste, zašto biste se plašili za svoju poziciju? Na kraju dolazimo do onoga što danas imamo – kakistokratije, odnosno vladavine najgorih“, ocijenio je.

Mujanović smatra da aktuelna blokada oko izbora novog visokog predstavnika ne mora nužno biti samo problem, već i prilika.

„Ovo je generacijska prilika za političke snage koje se zalažu za suverenu, građansku i euroatlantski orijentisanu Bosnu i Hercegovinu da jasno definišu vlastite zahtjeve i političku viziju“, rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina postala je novo poprište šireg transatlantskog sukoba između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

„Bosna i Hercegovina je postala najnovije političko ratište između Evrope i Amerike. Upravo zato domaći politički akteri moraju prestati čekati da drugi rješavaju njihove probleme i sami ponuditi političku viziju budućnosti države“, zaključio je Mujanović.



Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.