U razgovoru za Radio-televiziju Tuzlanskog kantona, muftija tuzlanski dr. Vahid ef. Fazlović govorio je o mubarek mjesecu ramazanu, odgovornosti prema vremenu, važnosti zajedništva, brizi o povratnicima, odnosu prema domovini, te velikom jubileju Behram-begova medrese.
Njegove poruke su duboko ukorijenjene u vjeri a snažno okrenute stvarnosti u kojoj živimo.
Govoreći o nastupanju ramazani-šerifa, muftija Fazlović je podsjetio da se muslimani nalaze na samoj kapiji najodabranijeg mjeseca.
- Doista, ovih proteklih dana osjećamo među ljudima, u našim džematima i porodicama, ono što je najvažnije, u našim srcima i dušama prepoznamo da je ponovo, posve blizu jedna velika prilika koja dolazi sa blagoslovljenim ramazanskim vremenom - kazao je muftija Fazlović.
Ramazan, prema njegovim riječima, nije tek vremenski okvir od 29 ili 30 dana, nego posebna dionica na životnom putu vjernika. To je vrijeme duhovnog uzdizanja, preispitivanja i obnove odnosa - prema Bogu, prema sebi i prema drugima. Pripreme koje započinju još u mjesecima redžebu i ša’banu imaju za cilj da čovjek ramazan dočeka svjestan njegovih blagodati.
- Ako smo se dobro pripremili, steći ćemo više ramazanskih blagodati, najprije Božijih blagoslova, a onda i novih kvaliteta koje možemo postići u blagoslovljenom vremenu, u vremenu koje nam je dato iz same Božije milosti - istakao je muftija Fazlović.
Posebno je naglasio radost svih generacija, od djece do starijih, koji s posebnom pažnjom dočekuju ramazan. Taj zajednički osjećaj iščekivanja svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti ovog mjeseca u identitetu muslimana u ovom dijelu Evrope.
Muftija Fazlović je podsjetio da se Uzvišeni Allah u Kur'anu Časnom zaklinje vremenom, noći, danom, zorom, čime naglašava važnost vremena. Posebno je istakao suru El-Asr.
- Posljednja Allahova zakletva u Kur'ani-kerimu je zakletva vremenom. Time nas Uzvišeni podučava šta treba da nam znači vrijeme, da neprestano gradimo svijest o njegovom neprolaznom toku, o važnosti svakog njegovog trena - naglasio je.
Vrijeme je, kako je pojasnio, mjerljivo i djeljivo, ali svaka njegova čestica može biti ispunjena dobrom. Ramazan tu svijest dodatno izoštrava. U njemu su dani i noći vredniji, a noć Lejletul-kadr otvara horizonte koji nadilaze dunjalučki život.
- Ako u njoj pokrenemo najtemeljitije tokove shvatanja vlastitog bitka, ona može biti vrijedna koliko cijeli naš život, i još vrijednija, jer naš život nije samo na ovom svijetu, nego i cijeli Ahiret u koji vjerujemo - istakao je muftija Fazlović.
Ova perspektiva daje ramazanu dubinu koja nadilazi svakodnevicu. On postaje prostor u kojem se gradi odnos prema vječnosti.
Ramazan je, prema riječima muftije Fazlovića, škola pa čak i svojevrsni univerzitet, duhovne obnove. Čovjekova nutrina je složena, a duhovna snaga zahtijeva stalno njegovanje.
Farzovi islama - namaz, post, zekat i hadž - temelj su tog puta, ali ramazan otvara prostor i za mnogo drugih dobrih djela: učenje Kur’ana, čuvanje rodbinskih veza, brigu o roditeljima, sticanje znanja. Sve su to, kako je muftija istakao, ogranci ibadeta.
Bogobojaznost je krajnji cilj posta. U tom smislu ramazan traži disciplinu, ali istovremeno pokazuje razumijevanje za ljudsku slabost, dajući olakšice bolesnima i nemoćnima. Ta ravnoteža između zahtjeva i milosti odražava dubinu islamskog učenja.
- S ramazanom je sve to moguće jače graditi, upotpuniti. Od odnosa prema sebi pa porodici do odnosa prema ljudima u našem džematu, do odnosa prema domovini, prema institucijama u našoj domovini, prema svačijem pravu. Za sve to zalog je naša duhovnost, vjera, naša svijest, vrijednosni stavovi da upravo to bude naš pristup, put. S ramazanom je doista moguće visoko se uzdići u našoj duhovnosti, u našoj vjeri - istakao je muftija Fazlović.
Muftija Fazlović je govorio o slabostima u međusobnim odnosima među ljudima. Ramazan je prilika da se ti odnosi poprave.
- Valjalo bi da se s ramazanom opomenemo, da popravimo međusobne odnose, da budemo više privrženi jedni drugima. Mi imamo svoju zajedničku odgovornost, dijelimo je i s našim komšijama, s drugim narodima u našoj zemlji, sa svim ljudima koji ovdje žive, ali mi smo najodgovorniji u pogledu svega onoga što je naša riječ i naše djelo. Morali bismo imati mnogo više obazrivosti kod svake riječi koju izgovaramo. Naše riječi moraju biti istinite i iskrene. To ne znači da nećemo uputiti kritiku, da nećemo ukazati na ono što je loše postupanje - poručio je.
Pojam džemata podsjeća da nijedna generacija muslimana nije oslobođena odgovornosti da gradi zajednicu. Zajedništvo nije apstraktna ideja, nego svakodnevna praksa čuvanja časti, prava i dostojanstva drugog čovjeka.
Poseban dio razgovora bio je posvećen Bošnjacima koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, naročito u Podrinju.
