"Kriza je nastala na svim nivoima. Znači, imate krizu međunarodnih odnosa, stari sistem međunarodnih odnosa je srušen, valjda je to svima jasno."
"Sad je jasno da to savezništvo Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država više nije ono što je bilo i da su pogledi različiti. Svakako da će to dovesti do produbljavanja krize ukoliko oni u zadnji čas ne naprave neki dogovor. Mislim da je čak moguće da sadašnji visoki predstavnik, ukoliko ne izaberu nekog novog, bude zamoljen da ostane još neko vrijeme", kazao je za N1 poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Mladen Bosić.
Nakon dva dana zasjedanja PIC se nije mogao dogovoriti oko novog visokog predstavnika u BiH. Je li ovo nagovještaj dublje krize na ovom planu?
Kriza je nastala na svim nivoima. Znači, imate krizu međunarodnih odnosa, stari sistem međunarodnih odnosa je srušen, valjda je to svima jasno. Novi sistem nije uspostavljen. Posljedica toga je da su se stara savezništva na neki način raspala, da sada imate više igrača koji učestvuju u svemu tome. Mislim da je ovo što se dešavalo na PIC-u upravo posljedica toga. Znači, ovdje je u ranija vremena Zapad, odnosno Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, imalo nesumnjivo odlučujuću ulogu. Sad je jasno da to savezništvo Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država više nije ono što je bilo i da su pogledi različiti. Mislim da je to jedan od osnovnih razloga zašto imamo sad ovakvu situaciju u PIC-u. Svakako da će to dovesti do produbljavanja krize ukoliko oni u zadnji čas ne naprave neki dogovor. A u ovom trenutku se ne čini da je to moguće. Ta kriza bi se odrazila svakako i na Bosnu i Hercegovinu i ja mislim da je čak moguće da sadašnji visoki predstavnik, ukoliko ne izaberu nekog novog, bude zamoljen da ostane još neko vrijeme, da ne bi OHR praktično doživio krah.
Pominje se i umanjenje ovlaštenja Schmidtovom nasljedniku. Je li to potvrda da je Schmidt griješio u primjeni istih?
Ja ću vas podsjetiti da je možda 2007. i 2008. bila stvorena klima da se zatvori Kancelarija visokog predstavnika u BiH sa opštom spoznajom da je prošlo vrijeme kada bi trebala ta Kancelarija da određuje unutrašnje politike u BiH i onda je došlo do novih unutrašnjih tenzija u BiH. Dodik je izbacio koncept samostalnosti Republike Srpske, ostale strane su to dočekale kao loptu za jačanje svog populizma, i to je praktično od 2007. godine osnovni razlog zašto OHR traži, odnosno nalazi razlog postojanja u BiH. Sve dok su tenzije toliko jake, OHR ima neki razlog da ovdje bude. Mislim da su političari u BiH propustili šansu da nekim novim međusobnim odnosima naprave situaciju koja bi zaista i zatvorila OHR i pokazala da je on nepotrebna institucija. Nažalost, imate jedan dio politike koja misli da OHR treba da donosi odluke umjesto unutrašnjeg dogovora i oni se zalažu za beskonačan ostanak OHR-a. I imate neku drugu politiku koja smatra da je OHR problem u sprovođenju njihovih ciljeva i njihovih politika, tako da mi imamo haos i na unutrašnjoj političkoj sceni, odnosno ovdje su međusobni odnosi velikim dijelom zabetonirani zato što su isti politički akteri ovdje već decenijama na vlasti sa istim političkim konceptima.
Da li je odlazak Schmidta šansa za reset odnosa međunarodne zajednice prema BiH ili uvod u novu krizu?
Mislim da je već jasno da visoki predstavnik, ovaj ili neki budući, nema snagu koju je imao u ranijim periodima, pogotovo ne ako se sjetite onih perioda brutalnog nametanja i sile, odnosno odstranjivanja ljudi iz politike, kažnjavanja, oduzimanja ljudskih prava za vrijeme, prije svega, Paddyja Ashdowna kao visokog predstavnika. To vrijeme je prošlo i to je posljedica novih međunarodnih odnosa. Znači, nijedan visoki predstavnik više za neku drastičnu akciju ne bi mogao obezbijediti neku širu međunarodnu podršku, odnosno mogao bi vjerovatno obezbijediti samo parcijalnu podršku, odnosno jedan dio zemalja da podržava takve njegove akcije. Prema tome ostao ili ne ostao visoki predstavnik, funkcija OHR-a se u narednom periodu vjerovatno spušta na neki minimum. U slučaju neke velike krize ja očekujem da bi se otvorilo pitanje ponovnog vraćanja nadležnosti visokom predstavniku koje on u ovom trenutku nema. I bilo je evidentno da Schmidt nema ovlaštenja da sam smjenjuje ljude. Onaj njegov sukob sa Miloradom Dodikom, koji je kasnije prerastao u lični sukob, to je pokazao. Schmidt je nametnuo zakon, a onda je očekivao od Suda BiH, odnosno pravosudnih institucija BiH, da po tom zakonu sankcionišu Milorada Dodika. Ranije je to sam visoki predstavnik radio bez ikakvih konsultacija ili odluka pravosudnih organa.
Hoće li za vlast u RS-u i novi visoki predstavnik biti takozvani ili su se stvari promijenile približavanjem Dodika Sjedinjenim Američkim Državama?
Mislim da je PIC, odnosno da su oni već dogovorili da će i ovog visokog predstavnika izabrati kao i Schmidta. Znači, da nije potrebna odluka Savjeta bezbjednosti, to je već gotova stvar ovog puta, Dodik ukoliko ne bude neko ko bi bio apsolutno protiv njegovih interesa. Neće govoriti da je to nelegalni visoki predstavnik, nego će prešutno prihvatiti tog visokog predstavnika, jer Dodik je do sada zaokrenuo svoje političke stavove najmanje 7 ili 8 puta za 180 stepeni. Prema tome, očekujem prije svega da uloga visokog predstavnika u narednom periodu bude zaista simbolična i da on služi kao sredstvo, odnosno kao neki osigurač ukoliko bi došlo do velikog podizanja unutrašnjih tenzija, da se razmisli aktiviranje njegovih ovlaštenja i reakcija u takvim slučajevima.
A kako komentarišete Dodikove insinuacije kako je kumovao pod navodnicima odlasku Schmidta iz Bosne i Hercegovine?
Dodik je showman politički i on pokušava svaku priliku da iskoristi, da pokaže kako je on taj koji odlučuje o svim procesima unutar Bosne i Hercegovine. Vi vidite da on i dalje izigrava predsjednika Rs, da je on izašao sa tezom da će biti kandidat za predsjednika Rse na sljedećim opštim izborima. Svakako znajući da neće biti on, ali poruka javnosti je da koga god on stavi za kandidata, u stvari Dodik će biti taj koji vodi politiku, a taj koji bude njegov kandidat će biti marioneta u njegovim rukama. Znači, Dodik ima potrebu da prikazuje sebe kao nekog grandioznog moćnog političara koji donosi svjetske odluke, a u stvari radi se o, za međunarodnu zajednicu prilično, lokalnom političaru jer on nije neki funkcioner ili neki faktor na nivou države sa kojom oni imaju zvanične odnose, nego je, praktično, moćna politička figura, prije svega u entitetu Rs.
