Ekonomski rast Bosne i Hercegovine ostao je stabilan uprkos sve izraženijim političkim tenzijama i vanjskim ekonomskim pritiscima, navedeno je u Zaključnoj izjavi misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon redovnih konsultacija prema članu IV Statuta MMF-a. Misija je boravila u zemlji radi uvida u makroekonomske i fiskalne tokove, uz odobrenje vlasti za objavu nalaza.
Rast bruto domaćeg proizvoda ubrzan je sa 2,0 posto u 2023. godini na 2,5 posto u 2024. godini, uz snažnu domaću potražnju i rast privatnih investicija. Zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti na 11,7 posto i realni rast plata od 8 posto. Istovremeno, inflacija je pala tokom godine, ali je od kraja 2024. ponovno u porastu, te je u maju 2025. iznosila 3,7 posto – prvenstveno zbog viših cijena hrane.
MMF ocjenjuje da su ekonomski izgledi neizvjesni. Za 2025. godinu predviđa se rast od 2,4 posto, ali rizici ostaju visoki, uključujući potencijalnu eskalaciju političkih sukoba, geopolitička previranja i moguće šokove na globalnom tržištu energenata i hrane.
Poziv na fiskalnu disciplinu i izgradnju rezervi
Misija upozorava da se vlasti moraju suzdržati od novih diskrecionih mjera koje povećavaju deficit. Očekuje se da će deficit porasti na 2,6 posto BDP-a u 2025. godini, što bi moglo dodatno pogoršati vanjsku neuravnoteženost i izazvati inflatorne pritiske. Preporučuje se izrada kriznih planova i obnavljanje novčanih rezervi, kako bi se moglo odgovoriti na eventualne šokove.
Za srednjoročni period savjetuje se postepeno smanjenje deficita počevši od 2026. godine, uz cilj stabilizacije javnog duga. Neophodno je poboljšati kvalitet javne potrošnje, racionalizirati troškove plata u javnom sektoru i reformirati sistem socijalnih davanja. Povećanje efikasnosti potrošnje trebalo bi ići ruku pod ruku s mobilizacijom dodatnih prihoda kroz širenje porezne osnovice i nove izvore poput oporezivanja dividendi.
Valutni odbor ostaje ključ stabilnosti
MMF snažno podržava očuvanje valutnog odbora kao temelja makroekonomske stabilnosti BiH, naglašavajući važnost institucionalne nezavisnosti Centralne banke BiH (CBBiH). Upozorava se na potrebu daljeg jačanja sistema obavezne rezerve i makroprudencijalnog okvira, uz posebnu pažnju na sistemske rizike u sektoru bankarstva, koji je zabilježio snažan rast kredita i cijena nekretnina.
U tom kontekstu, MMF preporučuje da vlasti izbjegnu planirano snižavanje regulatornog kapitala banaka s 12 na 10 posto krajem 2026. godine, te da ne produžavaju privremene mjere ograničavanja rasta kamatnih stopa.
