Mlade politika ne zanima. Neki i dalje misle da je Novalić premijer

“Srednjoškolci koji imaju završenu trogodišnju i četverogodišnju usmjerenu školu iskazali su dosta manji nivo političke informiranosti u odnosu na gimnazijalce i fakultetski obrazovane osobe”, poručio je.

Nisu nužno informisani

Nedostatak informacija, odnosno neupućenost na trenutna deđavanja se odnosi na rezultate istraživanja u kojima mnogi mladi u BiH nisu znali ko je premijer entiteta FBiH, ali i RS. Istovremeno, mnogi nisu znali ko je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Čak 33,5 posto mladih nije bio upoznat ko je predsjedavajuća Vijeća ministara, dok 37,8 posto je znalo.
“Čak 16,2 posto smatralo je da je to Zoran Tegeltija, dok primjera radi 10,1 posto mladih misli da je to Fadil Novalić, koji inače služi zatvorsku kaznu.

Istovremeno čak 32,8 posto ne zna ko je premijer FBiH, dok 42,8 posto zna da se radi o Nerminu Nikšiću.

Slična je situacija i u RS, gdje 15,4 posto ne zna ko je premijer, a zanimljivo da je čak 27,4 posto mladih smatra da je premijer Milorad Dodik.

“To anketiranje se desilo u prvoj polovini ove godine i u tom momentu je Radovan Višković premijer RS, Nermin Nikšić je premijer FBiH i imamo Borjanu Krišto koja je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. Mladi ljudi nužno nisu informisani o tome ko čini, odnosno ko je imenovan formalno na koju poziciju, a više pažnje obraćaju ko je medijski eksponiran u određenom trenutku”, kaže Đipa i dodaje:

“Milorad Dodik je eksponiraniji u znatnoj mjeri u odnosu na Radovana Viškovića. U FBiH, odnosno na nivou BiH postoji određen procenat mladih koji su smatrali da je Elmedin Konaković premijer FBiH, a to je naravno Nermin Nikšić. Dakle ovaj dio je vezan za nedostatak informacija”.

Portali i društvene mreže kao primarni izvor informacija

Međutim, ima tu pozadinska priča, a to je da mladi u BiH se primarno informišu putem portala i društvenih mreža.

“Pritom kritički osvrt na taj vid informisanja je slab. U prevodu pročitat će informaciju, odnosno naslov, na princip prvog skeniranja. Samo ako im je informacija zaista važna, dakle privatno, onda će provjeriti tu informaciju iz više izvora ili je kritički procesuirati, obraditi i zauzeti neki stav. U ogromnoj većini to informiranje ostaje na nivou kratke crtice koje su povukli možda iz naslova ili par kartica teksta koje su bile na portalu”, jasan je Đipa.