Čak 4,7 posto mladih nije znalo da se BiH sastoji od entiteta RS, FBiH i Distrikta Brčko
Institut za razvoj mladih KULT nedavno je predstavio rezultate istraživanja o političkoj pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini.
Zanimljivo da su rezultati pokazali da mladi na politiku politiku najčešće gledaju u negativnom kontekstu, povezujući je s kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom.
Najmanji nivo političke pismenosti
Istovremeno, najmanji nivo političke pismenosti pokazali su mladi od 15 do 19 godina.
“Više od polovine mladih ne zna ko su premijeri bh. entiteta RS i FBiH, ali i države BiH. Političke stranke i političari imaju vrlo negativan imidž među mladima”, pokazalo je istraživanje.
I dok traje predizborna kampanja za Lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra 2024. godine, podaci koje je objavio KULT govore nam da mladi i na percepciju izbora gledaju na negativno, jer smatraju da njihovo glasanje ne može ništa promijeniti.
Kada je u pitanju održavanje izbora, lokalnih i općih – 75,4 posto mladih zna da se lokalni izbori održavaju svake četiri godine, dok 18,4 posto ne zna.
Čak 4,7 posto mladih nije znalo da se BiH sastoji od entiteta RS, FBiH i Distrikta Brčko, dok je 89,7 posto to znalo. Istovremeno, 10,5 posto mladih nije znalo da u FBiH ima 10 kantona, dok je sa tom informacijom upoznato 78,1 posto.
Aziz Đipa iz Odjela za monitoring i evaluaciju Instituta za razvoj mladih KULT je u razgovoru za Fokus da su odgovori veoma složeni, te da nije jasno zbog čega se to dešava.
"Grupa od 15 do 19 godina je veoma specifična i iskazuje dosta manji interes za politiku i politička dešavanja u BiH. Naprosto neke druge stvari su im prioritetnije nego politička dešavanja ili politički ustroj BiH. Naša premišljanja trebaju biti usmjerena više na obrazovanje i informiranje mladih. Postoji grupa mladih koja naprosto nemaju informacije ili dovoljno obrazovanje o tome kakav je ustroj naše države, na koji način ona funkcionira, šta su ingerencije u oblastima različitih nivoa vlasti, ko je zapravo zakonodavna, ko izvršna vlast”, govori Đipa.
Ističe da su srednjoškolci pokazali zanimljive podatke.
“Srednjoškolci koji imaju završenu trogodišnju i četverogodišnju usmjerenu školu iskazali su dosta manji nivo političke informiranosti u odnosu na gimnazijalce i fakultetski obrazovane osobe”, poručio je.
Nisu nužno informisani
Nedostatak informacija, odnosno neupućenost na trenutna deđavanja se odnosi na rezultate istraživanja u kojima mnogi mladi u BiH nisu znali ko je premijer entiteta FBiH, ali i RS. Istovremeno, mnogi nisu znali ko je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
Čak 33,5 posto mladih nije bio upoznat ko je predsjedavajuća Vijeća ministara, dok 37,8 posto je znalo.
“Čak 16,2 posto smatralo je da je to Zoran Tegeltija, dok primjera radi 10,1 posto mladih misli da je to Fadil Novalić, koji inače služi zatvorsku kaznu.
Istovremeno čak 32,8 posto ne zna ko je premijer FBiH, dok 42,8 posto zna da se radi o Nerminu Nikšiću.
Slična je situacija i u RS, gdje 15,4 posto ne zna ko je premijer, a zanimljivo da je čak 27,4 posto mladih smatra da je premijer Milorad Dodik.
“To anketiranje se desilo u prvoj polovini ove godine i u tom momentu je Radovan Višković premijer RS, Nermin Nikšić je premijer FBiH i imamo Borjanu Krišto koja je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. Mladi ljudi nužno nisu informisani o tome ko čini, odnosno ko je imenovan formalno na koju poziciju, a više pažnje obraćaju ko je medijski eksponiran u određenom trenutku”, kaže Đipa i dodaje:
“Milorad Dodik je eksponiraniji u znatnoj mjeri u odnosu na Radovana Viškovića. U FBiH, odnosno na nivou BiH postoji određen procenat mladih koji su smatrali da je Elmedin Konaković premijer FBiH, a to je naravno Nermin Nikšić. Dakle ovaj dio je vezan za nedostatak informacija”.
Portali i društvene mreže kao primarni izvor informacija
Međutim, ima tu pozadinska priča, a to je da mladi u BiH se primarno informišu putem portala i društvenih mreža.
“Pritom kritički osvrt na taj vid informisanja je slab. U prevodu pročitat će informaciju, odnosno naslov, na princip prvog skeniranja. Samo ako im je informacija zaista važna, dakle privatno, onda će provjeriti tu informaciju iz više izvora ili je kritički procesuirati, obraditi i zauzeti neki stav. U ogromnoj većini to informiranje ostaje na nivou kratke crtice koje su povukli možda iz naslova ili par kartica teksta koje su bile na portalu”, jasan je Đipa.
