ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Ministarstvo vanjskih poslova Turske organizovalo komemoraciju povodom genocida u Srebrenici

Redakcija Mostar

Podsjetila je da je prije 31 godinu u Srebrenici, koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija, ubijeno više od 8.000 Bošnjaka samo zato što su bili Bošnjaci i muslimani. Istakla je da su muškarci i dječaci sistematski odvođeni na strijeljanje, dok je međunarodna zajednica nijemo posmatrala događaje.

Tursko Ministarstvo vanjskih poslova organizovalo je u Ankari komemorativni program povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, kojem su prisustvovali zamjenik ministra vanjskih poslova i predsjednik za evropske integracije ambasador Mehmet Kemal Bozay te ambasadorica Bosne i Hercegovine u Republici Turskoj Mirsada Čolaković.

Program je počeo minutom šutnje, nakon čega su intonirane himne Republike Turske i Bosne i Hercegovine. Učesnici su potom pogledali dokumentarni film TRT Worlda posvećen genocidu u Srebrenici.

Obraćajući se prisutnima, ambasador Bozay podsjetio je da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja 2024. godine usvojila rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Istakao je da se, u skladu s odlukom Predsjedništva Republike Turske, ovaj datum obilježava i u Turskoj te da Ministarstvo vanjskih poslova od 2024. godine svake godine organizuje komemorativni program.

Naglasio je da je cilj okupljanja očuvanje istine, podrška pravdi i prenošenje sjećanja budućim generacijama, poručivši da genocid u Srebrenici nije samo tragedija Bosne i Hercegovine, nego i jedna od najmračnijih stranica evropske i svjetske historije.

Podsjetio je da su 11. jula 1995. godine u gradu koji je bio proglašen sigurnom zonom Ujedinjenih nacija počinjeni zločini koji su pokazali razorne posljedice mržnje, diskriminacije i ekstremnog nacionalizma. Istakao je da su Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pravosnažno utvrdili da događaji u Srebrenici predstavljaju genocid.

Bozay je upozorio da negiranje genocida ili njegovo predstavljanje kao „simbolične pobjede“ nanosi štetu zajedničkoj savjesti čovječanstva. Dodao je da svake godine novoidentifikovane žrtve koje se ukopavaju u Memorijalnom centru Potočari podsjećaju da pravda, iako često spora, ostaje trajna obaveza.

Govoreći o savremenim izazovima, ukazao je na rast govora mržnje, islamofobije, ksenofobije, etničke diskriminacije te na, kako je naveo, genocid u Gazi, ocijenivši da čovječanstvo nije izvuklo dovoljno pouka iz prošlosti.

Poručio je da Turska mir i stabilnost Bosne i Hercegovine smatra jednim od ključnih temelja stabilnosti Balkana te naglasio da podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine ostaje principijelna i neupitna. Dodao je da Ankara pažljivo prati posljednja dešavanja koja otežavaju rad državnih institucija, dovode u pitanje ustavni poredak i narušavaju povjerenje među građanima.

Bozay je upozorio da podjele, jednostrani potezi i pokušaji političke zloupotrebe ratnih rana nikome ne donose korist, ističući da Bosni i Hercegovini trebaju snažnije institucije, više dijaloga i veće međusobno povjerenje.

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Turskoj Mirsada Čolaković zahvalila je Republici Turskoj na dosljednoj i principijelnoj podršci Bosni i Hercegovini, naglasivši da zajedničko obilježavanje godišnjice genocida predstavlja snažan izraz tog prijateljstva.

Podsjetila je da je prije 31 godinu u Srebrenici, koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija, ubijeno više od 8.000 Bošnjaka samo zato što su bili Bošnjaci i muslimani. Istakla je da su muškarci i dječaci sistematski odvođeni na strijeljanje, dok je međunarodna zajednica nijemo posmatrala događaje.

Čolaković je rekla da porodice žrtava nisu izgubile samo svoje najmilije nego i vjeru da međunarodno pravo može zaštititi one kojima je zaštita najpotrebnija. Naglasila je da je genocid u Srebrenici potvrđen hiljadama dokaza, svjedočenja, forenzičkih nalaza i DNK analiza.

Upozorila je i na pokušaje veličanja osuđenih počinilaca, podizanje spomenika u njihovu čast te objavljivanje pseudonaučnih radova kojima se nastoji umanjiti razmjer zločina.

„Negiranje genocida nije sloboda izražavanja, već nastavak zločina drugim sredstvima“, poručila je ambasadorica Čolaković, dodajući da nijedan zločin ne može biti temelj političkog ponosa niti se sudske presude mogu promijeniti propagandom.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.