Zašto je Vlada Federacije BiH, zajedno sa socijalnim partnerima, tek sada odlučila da poštuje zakon koji reguliše rast minimalne plaće, iako je taj zakon na snazi još od 2021. godine?
Ovo pitanje javno su otvorili pojedini parlamentarci u FBiH, nakon što je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća najavljeno da će se minimalna plaća od januara usklađivati prema rastu BDP-a i potrošačke korpe – što, prema računici ministra finansija Tonija Kraljevića, znači povećanje od svega 27 KM.
Zastupnici upozoravaju da se time, posredno, dovodi u pitanje zakonitost prošlogodišnje uredbe kojom je minimalna plaća "preko noći" povećana sa 619 na 1.000 KM, ali i priznaje da je ekonomska šok-terapija proizvela više problema nego koristi – od interne inflacije i gubitka neoporezivih naknada za radnike, do budžetskih opterećenja većih od 100 miliona maraka.
Pitali su Vladu FBiH da li ovo znači da je u decembru prošle godine kada je donijeta Uredba o povećanju minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM, ta odluka bila nezakonita?
Političke želje i ekonomski (ne)rezultati
Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Odbora za ekonomska pitanja i finansije u ovom domu, za Faktor ističe da ovo pokazuje da je Vlada shvatila da šok-terapija ne daje očekivane rezultate.
- Jedno su političke želje, a drugo su ekonomski rezultati. Kakvi su ekonomski rezultati? Izuzetna inflacija u odnosu na eurozonu i to više nije uvezena inflacija o kojoj je ranije bilo riječi. To je interno generisana inflacija i to potvrđuju izvještaji Centralne banke BiH - kaže Čavalić.
Naglašava da Federacija BiH u potencijalu ima otprilike 13 hiljada nezaposlenih.
