Dok su troškovi zaposlenih u Operatoru – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo naglo rasli, dva važna poslovna cilja ostala su neostvarena: kupovina planiranih količina nafte i ostvarivanje prihoda od iznajmljivanja skladišnih kapaciteta.
Podaci o poslovanju ovog strateškog federalnog preduzeća pokazuju da su za nabavku nafte tokom 2025. bila predviđena 15 miliona KM, ali je realizovano svega 8,9 miliona KM. Istovremeno, od iznajmljivanja terminala u Blažuju nije ostvarena nijedna marka prihoda, iako je za tu godinu planirano 1,6 miliona KM.
Za razliku od tih poslovnih rezultata, izdaci za zaposlene bilježe snažan rast. Nakon prijema 50 novih radnika, procijenjeni troškovi plaća za 2026. povećani su na 6,5 miliona KM.
Ovi pokazatelji otvaraju pitanja o prioritetima Uprave, načinu raspolaganja sredstvima i nadzoru nad poslovanjem preduzeća koje ima važnu ulogu u osiguravanju rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH.
Plan nabavke nafte usvojen je u decembru 2024. godine. Za kupovinu tokom naredne godine predviđeno je 15.000.000 KM, ali je stvarna vrijednost nabavljenih količina iznosila 8.900.000 KM.
Razlika između planirane i realizovane nabavke dostigla je 6.100.000 KM.
To znači da je izvršeno približno 59 posto plana, dok više od 40 posto predviđene vrijednosti nabavke nije realizovano.
Prema dostupnim informacijama, oko 5,5 miliona KM raspoloživih sredstava nije iskorišteno u periodu kada je kupovina bila planirana.
Takvo odgađanje moglo bi se pokazati skupim zbog promjena cijena na svjetskom tržištu nafte.
Ako su cijene u međuvremenu porasle, istim iznosom moguće je nabaviti manje naftnih derivata, što neposredno utječe na mogućnost povećanja sigurnosnih rezervi.
U septembru 2026. godine pokrenut je novi postupak javne nabavke nafte procijenjene vrijednosti 5.500.000 KM.
Prema iznesenim procjenama, razlika u nabavnim cijenama mogla bi proizvesti finansijske posljedice od približno tri miliona KM.
Ipak, eventualna šteta u tom iznosu nije utvrđena. Za pouzdanu procjenu potrebno je uporediti tržišne cijene, planirane količine, tehničke karakteristike derivata i uslove nabavke u oba perioda.
Ono što već sada zahtijeva objašnjenje jeste odluka da se znatan dio predviđenih sredstava ne iskoristi tokom 2025. godine, a zatim pokrene nova kupovina u izmijenjenim tržišnim okolnostima.
Problemi nisu ograničeni na nabavku nafte.
Skladišni kapaciteti u Blažuju trebali su Terminalima Federacije osigurati značajne prihode od iznajmljivanja.
Poslovnim planom za 2025. godinu bilo je predviđeno 1.600.000 KM prihoda od zakupa, dok je za 2026. godinu planirano dodatnih 1.218.000 KM.
Ukupno se, dakle, očekivalo 2.818.000 KM tokom dvije poslovne godine.
Međutim, rezultat za 2025. godinu bio je 0 KM.
Prema raspoloživim podacima, nadležno federalno ministarstvo još je tokom 2025. odobrilo iznajmljivanje slobodnih skladišnih kapaciteta.
Uprkos toj saglasnosti, planirani zakup nije realizovan.
Odluka o raspisivanju javnog poziva donesena je tek u martu 2026. godine, a ni nakon toga, prema navedenim informacijama, nije došlo do planiranog iznajmljivanja.
Time se otvara pitanje zašto kapaciteti u koje su uložena značajna sredstva nisu ranije ponuđeni tržištu i jesu li postojale prepreke koje su onemogućavale njihovo komercijalno korištenje.
Planirani prihod nije isto što i ostvariva dobit, pa se svih 2,818 miliona KM ne može automatski označiti kao finansijska šteta. Međutim, činjenica da je preduzeće za 2025. predvidjelo 1,6 miliona KM, a ostvarilo nula maraka, pokazuje ozbiljno odstupanje od poslovnih očekivanja.
Dok se čekalo na prihode od skladišta i realizaciju nabavke nafte, povećan je broj zaposlenih.
Tokom 2025. godine angažovano je 50 novih radnika, a posljedice tog zapošljavanja vidljive su u projekcijama troškova rada za 2026. godinu.
Prema Planu namjenskog utroška sredstava prikupljenih po osnovu takse za period 2023–2026., za troškove rada u 2026. bilo je predviđeno 4.980.000 KM.
Nakon proširenja broja zaposlenih, procijenjeni izdaci za plaće dostigli su 6.500.000 KM.
Riječ je o povećanju od 1.520.000 KM, odnosno približno 30,5 posto u odnosu na prvobitno planirani iznos.
Za takvo povećanje potrebna su jasna finansijska i kadrovska obrazloženja.
Neophodno je utvrditi koliko je novih zaposlenika raspoređeno na poslove koji neposredno doprinose radu terminala, koliko ih je angažovano u administraciji i jesu li nova radna mjesta bila predviđena odgovarajućim aktima preduzeća.
Posebno pitanje odnosi se na finansiranje povećanih rashoda.
Budući da se dio aktivnosti Terminala Federacije finansira namjenskim sredstvima prikupljenim po osnovu takse, potrebno je utvrditi jesu li dodatni troškovi odobreni i pokriveni u skladu s propisima.
Povećanje broja zaposlenih samo po sebi ne dokazuje nezakonitost, ali rast troškova za više od milion i po maraka zahtijeva provjeru njegove opravdanosti.
Odgovornost za poslovanje Terminala Federacije ne može se posmatrati isključivo kroz odluke Uprave.
Važnu ulogu imaju Nadzorni odbor, Odbor za reviziju i nadležno federalno ministarstvo, koji bi trebali pratiti realizaciju poslovnih planova i zakonitost korištenja sredstava.
Kadrovska politika ovog preduzeća dovodi se i u vezu s političkim utjecajem SDP-a, što dodatno otvara pitanje odgovornosti za imenovanje i nadzor rukovodstva.
Međutim, za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti neophodno je analizirati konkretne odluke, ugovore, finansijske izvještaje i dokumentaciju o zapošljavanju.
Posebno je potrebno razjasniti zbog čega je realizovana nabavka nafte bila 6,1 milion KM manja od planirane, zašto je prihod od zakupa u 2025. ostao na nula maraka i na osnovu kojih odluka su procijenjeni troškovi zaposlenih povećani za 1,52 miliona KM.
Od Uprave bi trebalo zatražiti i dokumentaciju koja pokazuje kada su donesene odluke o odgađanju nabavke, jesu li analizirani tržišni rizici te zbog čega se na javni poziv za zakup skladišta čekalo do marta 2026. godine.
Jednako je važno utvrditi jesu li organi nadzora pravovremeno bili upoznati s odstupanjima od poslovnih planova i kakve su mjere poduzeli nakon što je postalo jasno da se predviđeni prihodi i nabavke neće ostvariti.
