Memorijalni centar: Broj slučajeva negiranja genocida porastao na 149 u 2026. godini

Memorijalni centar Srebrenica predstavio je godišnji izvještaj o negiranju genocida, u kojem je navedeno da je tokom 2026. godine evidentirano 149 slučajeva negiranja genocida nad Bošnjacima, što predstavlja značajan porast u odnosu na 99 slučajeva zabilježenih godinu ranije.

U izvještaju se navodi da negiranje genocida ostaje široko rasprostranjena pojava uprkos izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine, kojima su kriminalizirani negiranje genocida i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

Negiranje prisutno u politici, medijima i na društvenim mrežama

Autori izvještaja upozoravaju da se negiranje i dalje pojavljuje u političkom diskursu, medijima, institucijama i na društvenim mrežama, dok izostanak dosljednog institucionalnog odgovora doprinosi nekažnjivosti.

Od ukupno 149 evidentiranih slučajeva:

- 94 se odnose na direktno negiranje genocida,
- 23 na relativizaciju ili opravdavanje genocida,
- 21 na javnu podršku osuđenim ratnim zločincima bez direktnog spominjanja genocida,
- u devet slučajeva zločin je priznat, ali je osporena njegova pravna kvalifikacija kao genocida,
- dok su dva slučaja okarakterisana kao trijumfalizam, odnosno slavljenje genocida.

Posebno se upozorava da društvene mreže postaju sve važniji prostor za širenje negatorskih narativa, pri čemu se sporni sadržaji često uklanjaju prije nego što nadležni organi mogu utvrditi njihov sadržaj i identitet autora.

Suljagić: Ostat će zapisano ko je negirao genocid

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić rekao je da Centar već šestu godinu sistematski prati i dokumentuje negiranje genocida kako bi uspostavio trajni arhiv javnog govora o Srebrenici.

"Kakvi god politički vjetrovi danas pušu, oni će proći, ali će za deset, dvadeset ili pedeset godina ostati zapisano ko je i šta govorio o Srebrenici trideset godina nakon genocida."

On je naglasio da negiranje genocida nije pitanje prošlosti.

"Negiranje genocida nije pitanje prošlosti nego pokušaj revizije historijskih činjenica i oblikovanja budućnosti."

Suljagić je ustvrdio i da postoji direktna veza između lobističkih aktivnosti predsjednika Rs Milorada Dodika i međunarodnih kampanja negiranja genocida.

"Genocid se pokušava pretvoriti u politički kapital namijenjen krajnjoj desnici na Zapadu."

Ikanović: Zabilježen zabrinjavajući rast

Koordinator tima za monitoring Edin Ikanović kazao je da podaci pokazuju zabrinjavajući rast broja evidentiranih slučajeva.

"Prošle godine imali smo 99 slučajeva, a ove godine evidentirali smo 149. Najčešći oblici ostaju aktivno negiranje, relativizacija i veličanje počinilaca genocida."

Dodao je da je povećan broj slučajeva javne podrške osuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Prema izvještaju, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i dalje prednjači među osobama koje najčešće negiraju genocid, dok su među glavnim platformama za širenje negatorskih narativa izdvojeni novinska agencija SRNA i RTRS.

Močević: Organizovana politika dehumanizacije Bošnjaka

Urednik izvještaja Tarik Močević ocijenio je da rast broja evidentiranih slučajeva pokazuje kako kriminalizacija negiranja genocida nije dala očekivane rezultate.

Posebno je upozorio na ono što je opisao kao organizovanu kampanju dehumanizacije Bošnjaka.

"Na osnovu naše analize zaključili smo da se ne radi o izolovanim incidentima nego o planskoj i organizovanoj politici."

Dodao je da se dehumanizacija, prema teorijama o genocidu, smatra jednom od faza koje prethode najtežim zločinima.

"Zbog toga je važno dokumentovati takve pojave."

Močević je također ocijenio da pravosudne institucije nisu odgovorile u skladu s razmjerama problema te izrazio očekivanje da će buduća sudska praksa omogućiti efikasnije procesuiranje negiranja genocida.

Mujanović: Milionska lobistička kampanja nakon ukidanja sankcija

Jedan od autora izvještaja Jasmin Mujanović predstavio je analizu lobističkih aktivnosti vlasti Rs u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njegovim riječima, nakon ukidanja većine američkih sankcija Miloradu Dodiku krajem 2025. godine pokrenuta je intenzivna i organizovana lobistička kampanja vrijedna milione dolara.

"Cilj tih aktivnosti jeste osigurati međunarodnu podršku političkim projektima vlasti Rs-a, uz istovremeno predstavljanje Bošnjaka i muslimana kao sigurnosne prijetnje radi relativizacije i političke normalizacije genocida."

Autori izvještaja poručili su da će Memorijalni centar Srebrenica nastaviti sistematski dokumentovati negiranje genocida, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i dehumanizaciju Bošnjaka kako bi stvorio vjerodostojnu arhivu dostupnu istraživačima, pravosuđu i javnosti.