Kampanja Austrijske narodne stranke (ÖVP) na društvenim mrežama, pokrenuta putem Instagrama i Facebooka, izazvala je snažan talas kritika i optužbi za govor mržnje, posebno zbog načina na koji se muslimani u Austriji prikazuju kao društveni problem. U središtu kontroverze našla se ministrica za Evropu, integracije i porodicu Claudia Plakolm, čiji se resor direktno dovodi u vezu s porukama koje su mnogi ocijenili kao rasističke i diskriminatorne, prenosi Politicki.ba pisanje Der Standarda.
Pod sloganom „Nulta tolerancija“, jedan od predizbornih oglasa iz njenog ureda postavlja pitanje: „Jeste li znali da dvije trećine ljudi smatra da je suživot s muslimanima težak?“ U drugim objavama Narodna stranka se poziva na podatke Integracijskog barometra Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), uz poruke da „72 posto ispitanika kaže da integracija ne funkcionira dobro“, te da „66 posto smatra da je suživot s muslimanima loš do vrlo loš“. Kampanja kulminira snimkom u kojem Plakolm ozbiljnog izraza lica poručuje: „Integracija nije opcija, to je obaveza.“
Posebno je problematično, ističu kritičari, to što ÖVP integraciju prikazuje kao opći neuspjeh, iako je upravo ta stranka već 15 godina politički odgovorna za ovaj resor. Još od 2011. godine, kada je Sebastian Kurz imenovan državnim sekretarom za integracije, integracijska politika se nalazi u rukama Narodne stranke.
Reakcija iz redova koalicijskog partnera SPÖ-a bila je brza i neuobičajeno direktna. Ministar finansija Markus Marterbauer javno se distancirao od kampanje i uputio izvinjenje, posebno naglasivši njen učinak na ljude porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
„Moje simpatije su, prije svega, uz naše kolege iz Bosne koji su tokom rata pobjegli u Austriju, koji su decenijama ovdje radili kao ključni radnici u zdravstvu, bolnicama, trgovini ili industriji, plaćaju poreze, odgajaju svoju djecu, a onda moraju čitati ovakve poruke. Žao mi je. Mi nismo takvi.“
Ova izjava izazvala je veliku pažnju jer je rijetko da visoki član austrijske vlade tako otvoreno istakne doprinos ljudi iz Bosne i Hercegovine, koji su tokom 1990-ih našli utočište u Austriji i danas čine važan dio njenog društva i ekonomije. Objavu je dodatno osnažio lider SPÖ-a i vicekancelar Andreas Babler, koji ju je podijelio na svojim društvenim mrežama, stoji dalje u tekstu Politicki.ba.
Kampanji ÖVP-a prethodila je konferencija za novinare na kojoj je Plakolm predstavila rezultate Integracijskog barometra, istraživanja provedenog na uzorku od 1.000 birača s pravom glasa. Prema tim podacima, 72 posto ispitanika smatra da integracija u Austriji funkcionira loše ili vrlo loše, dok je 68 posto skeptično prema sposobnosti države da upravlja migracijama. Međutim, autor istraživanja Peter Hajek upozorio je da se ti rezultati ne mogu tumačiti kao stabilan i duboko ukorijenjen negativan stav javnosti.
Hajek je naglasio da su mnogi ispitanici znatno otvoreniji prema integraciji ako se poštuju jasna pravila, ali je upozorio da pojednostavljeno političko tumačenje rezultata može dodatno produbiti podjele.
Plakolm je, uprkos kritikama, izjavila da „raspoloženje u vezi s integracijom nije dobro“, navodeći da dio građana ima osjećaj da se neki ljudi „previše oslanjaju na sistem socijalne zaštite“. Dodala je da država mora zauzeti odlučniji stav.
Na društvenim mrežama i u javnosti uslijedile su žestoke reakcije. Advokat Wilfried Embacher, koji godinama radi u sektoru azila, optužio je Plakolm da vodi „svjesno štetan kurs huškanja protiv percipiranih neprijatelja i da namjerno dijeli društvo“.
Bivša ministrica pravde Alma Zadić iz Zelene stranke bila je još direktnija:
„Prikazivanje ljudi kao problema isključivo zbog njihove religije obezvređuje ih, dehumanizira i namjerno podstiče mržnju prema muslimanima u Austriji.“
Liderica Zelenih Leonore Gewessler upozorila je da oni koji „kategorijski problematiziraju cijele grupe stanovništva“ svjesno proizvode društvene podjele, umjesto da jačaju koheziju.
U raspravu se uključio i Lukas Gahleitner-Gertz, koji je pozvao na raspuštanje Austrijskog integracijskog fonda, ocijenivši da je nužna temeljita reforma integracijske politike. Prema njegovim riječima, fond je pod snažnim stranačkim utjecajem i koristi se u političke svrhe, umjesto da služi stvarnoj integraciji ljudi koji u Austriji žive i rade — među njima i velikog broja građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, navodi Politicki.ba pozivajući se na pisanje Der Standarda.
