Zaharova zanemaruje realnost i činjenicu da su iz Južne Osetije i Abhazije Gruzini etnički očišćeni 90-ih godina 20. stoljeća i tokom sukoba 2008. godine.
„Umjesto evropske perspektive, sudbina takozvanog Kosova
biće potpuno drugačija, uprkos činjenici da je pokrenut proces članstva u EU“,
ističe Marija Zaharova.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova je,
komentirajući napetu situaciju na Kosovu, smatra da je Samit u Tirani bio
katalizator za eskalaciju.
Ona na više mjesta naziva Kosovo samoproglašenim, te pravi
paralele sa ruskom invazijom na Gruziju 2008. godine.
Prema njenim riječima, trenutna situacija prijeti da
eskalira u oružani sukob i slična je bombardiranju Južne Osetije nakon samita
NATO-a u Bukureštu, kada je Gruziji obećan ulazak u NATO.
Malo ko je obratio pažnju na činjenicu da je do nedavnog
zaoštravanja situacije na samoproglašenom Kosovu došlo odmah nakon što je
Evropska unija održala samit u Tirani uz učešće zemalja Zapadnog Balkana“,
napisala je Zaharova na Telegramu.
"Evo kako je bilo: 6. decembra Evropska unija održava
samit u Albaniji, usvaja Tiransku deklaraciju u kojoj podržava želju 'Zapadnog
Balkana' da se pridruži Evropskoj uniji. I u posebnom paragrafu Tiranske
deklaracije , navodi se da su samoproglašeno Kosovo, kao i Srbija, "na
evropskom putu", napisala je Zaharova.
Ona tvrdi da je upravo to potaklo kosovske vlasti ili kako
ih ona naziva „kosovski separatisti“ da
krenu u eskalaciju.
Zaharova je podsjetila da su ogromnu većinu stanovnika
Kosova etnički Albanci koji pomno prate politiku i evropsku perspektivu
susjedne Albanije. Ona je podsjetila i da je kosovski premijer Albin Kurti, u
jeku nereda i pogoršanja situacije na ulicama i putevima, podnio zahtjev za
članstvo u EU.
Kaže da je Mihail Sakašvili, bivši predsjednik Gruzije po
obećanju za ulazak u NATO "poludio" i počeo sa sukobom.
"Mehanizam inspirirane nekažnjivosti je dokazan. Rizik
od eskalacije i oružanog sukoba na sjevernom dijelu Kosova i Metohije raste.
Slijedi zaključak da će, umjesto evropske perspektive, sudbina biti potpuno
drugačije", zaključila je Zaharova.
"I što je najvažnije, Evropska unija jednom rukom vodi
Beograd u 'lijepu budućnost', a drugom se bavi antisrpskim provokacijama. Ovo
je izdaja od samog početka. Kao brak koji počinje s prevarom“, dodala je
Zaharova.
Zaharaova zanemaruje realnost i činjenicu da su iz
Južne Osetije i Abhazije Gruzini etnički očišćeni 90-ih godina 20. stoljeća i tokom sukoba 2008.
godine.
Politiku etničkog čišćenja afirmirao je i predsjednik Južne Osetije Eduard
Kokojti, koji je u svom intervjuu od 15. augusta 2008. datom ruskom izdanju
Komersant na pitanje „Hoće li gruzijskim civilima biti dozvoljen povratak?“ dao
sljedeći odgovor: "Ne namjeravamo više nikoga puštati ovdje."
Južnu Osetiju i Abhaziju odmetnute gruzijske teritorije
priznaje samo pet međunarodno priznatih zemalja: Rusija, Nikaragva, Venecuela,
Sirija i Nauru.
Postavlja se pitanje da li ove tvrdnje Zaharove znače da ona
zagovara ulazak srbijanske vojske na sjever Kosova i nasilno stvaranje
autonomne oblasti?
