Magyarov ustavni paket izazvao političku buru: Ograničenje mandata moglo bi promijeniti lice mađarske politike

Prijedlog 17. amandmana na Ustav Mađarske, koji je predstavila vlada premijera Pétera Magyara, izazvao je snažne reakcije na političkoj sceni, jer bi mogao značajno promijeniti pravila političke utakmice i uticati na budućnost brojnih istaknutih političara i državnih zvaničnika.

Analitičari ocjenjuju da predložene promjene ne predstavljaju samo nastavak obračuna s naslijeđem prethodne vlasti Viktora Orbána, već i pokušaj dugoročnog oblikovanja političkog sistema u korist nove vladajuće većine.

Jedna od najznačajnijih novina jeste ograničenje broja mandata zastupnika u parlamentu. Prema prijedlogu, političari koji su duže od dvanaest godina obavljali zastupničku funkciju više ne bi mogli učestvovati na parlamentarnim izborima.

Takva odredba pogodila bi niz poznatih političkih imena iz različitih stranaka. Među njima su i pojedini istaknuti članovi Fidesza, ali i političari bivše opozicije koji su uoči izbora 2026. godine podržali Tiszu i odustali od vlastitih kandidatura kako bi povećali šanse za promjenu vlasti.

Politički analitičar Attila Tibor Nagy smatra da se iza prijedloga krije šira strategija konsolidacije političke moći.

Prema njegovoj ocjeni, vladajuća stranka paralelno uklanja prepreke koje je ostavio prethodni sistem, ali istovremeno smanjuje manevarski prostor potencijalnim političkim konkurentima u godinama koje dolaze.

Dodatnu pažnju izazvala je mogućnost da ograničenje bude dodatno pooštreno. Ukoliko bi maksimalni parlamentarni staž bio smanjen sa dvanaest na osam godina, pravo kandidature izgubio bi još veći broj opozicionih političara, uključujući neka od najpoznatijih imena koja su posljednjih godina bila aktivna u kritici Orbánove vlasti.

Analitičari upozoravaju da bi takve mjere mogle oslabiti konkurentnost više stranaka, dok Tisza trenutno ne bi bila značajnije pogođena, budući da su njeni zastupnici tek nedavno započeli parlamentarni mandat.

Moguće promjene i na lokalnom nivou

Političke posljedice predloženih reformi ne bi se zaustavile samo na nacionalnom nivou.

Vlada je otvorila i pitanje ograničavanja broja mandata gradonačelnika. Ukoliko bi lokalni čelnici mogli obavljati funkciju najviše dva mandata, brojni dugogodišnji gradonačelnici izgubili bi pravo kandidature na narednim lokalnim izborima.

Nagy smatra da bi takav potez mogao otvoriti prostor kandidatima Tisze u gradovima i općinama u kojima se trenutno suočavaju sa snažnim i popularnim lokalnim političarima.

U političkim krugovima pojavile su se i spekulacije o mogućnosti prijevremenih lokalnih izbora. Iako za sada nema službene odluke, analitičari procjenjuju da bi vladajuća stranka mogla pokušati iskoristiti trenutnu popularnost kako bi dodatno učvrstila pozicije na lokalnom nivou.

Predsjednik države na udaru reformi

Jedan od najkontroverznijih dijelova ustavnog paketa odnosi se na predsjednika Republike Tamása Sulyoka.

Predložene izmjene predviđaju prestanak mandata aktuelnog predsjednika države, čime bi parlament dobio mogućnost izbora novog šefa države.

Prema planu koji je predstavio Péter Magyar, ukoliko predsjednik odbije potpisati ustavne promjene, protiv njega bi mogao biti pokrenut postupak opoziva. Tokom tog procesa predsjednik ne bi mogao koristiti svoja ustavna ovlaštenja, što bi otvorilo put za proglašenje amandmana bez njegovog potpisa.

Magyar nije skrivao očekivanje da bi novi predsjednik Republike mogao biti izabran već prije nacionalnog praznika 20. augusta.

Promjene i u pravosuđu

Ustavni paket predviđa i značajne promjene u pravosudnom sistemu.

Posebnu pažnju privukla je odredba prema kojoj osobe starije od 70 godina više ne bi mogle obavljati funkciju ustavnog sudije. Time bi mandat prestao i Péteru Poltu, predsjedniku Ustavnog suda i bivšem glavnom državnom tužiocu, kojeg Tisza smatra jednim od simbola prethodnog političkog sistema.

Istovremeno, vladajuća većina dobila bi priliku imenovati nove sudije i tako dugoročno uticati na sastav najvažnije pravosudne institucije u zemlji.

S druge strane, predložene izmjene vraćaju Ustavnom sudu neka ovlaštenja koja su mu ranije bila ograničena, uključujući mogućnost potpunog preispitivanja pitanja vezanih za budžet i porezni sistem.

Nova pravila političke igre

Predloženi amandman sadrži i odredbe kojima bi se smanjio broj zakona za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska parlamentarna većina.

To bi budućim vladama olakšalo donošenje odluka i provođenje reformi, čak i u situacijama kada ne raspolažu kvalifikovanom većinom u parlamentu.

Prema ocjenama političkih analitičara, ustavne promjene koje predlaže Péter Magyar predstavljaju jedan od najambicioznijih pokušaja preoblikovanja mađarskog političkog sistema od promjene vlasti. Dok vlada tvrdi da reforme jačaju demokratske institucije i uklanjaju prepreke nastale tokom Orbánove ere, kritičari upozoravaju da bi dio mjera mogao dugoročno narušiti ravnopravnost političke konkurencije i dodatno koncentrisati moć u rukama nove vladajuće elite.