Objava dolazi i uoči nacionalnih protesta koji imaju za cilj paralizirati prijevoz, škole i svakodnevni život.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je ministra odbrane Sébastiena Lecornua za sljedećeg premijera zemlje.
Prema saopštenju za javnost koje je Jelisejska palata poslala u utorak navečer, Macron je "zadužio" Lecornua da "konsultuje političke snage zastupljene u Parlamentu kako bi se usvojio budžet i nadogradili sporazumi bitni za odluke u narednim mjesecima".
Lecornu je već prošle godine bio kandidat za tu poziciju i naslijedit će Françoisa Bayroua, koji je smijenjen s dužnosti nakon što je u ponedjeljak izgubio ključno glasanje o povjerenju u parlamentu.
Lecornu će morati odabrati svoj kabinet u narednim danima. Primopredaja između Lecornua i Bayroua održat će se u srijedu u podne u Parizu, prema timu sada već bivšeg premijera.
Objava dolazi i uoči nacionalnih protesta koji imaju za cilj paralizirati prijevoz, škole i svakodnevni život.
Opozicija je burno reagovala na ovo imenovanje
"Emmanuel Macron se priprema imenovati premijera bez konsultacija s političkim strankama... Odgovor je na ulicama. Sutra", rekla je Marine Tondelier, liderka Zelene stranke, neposredno prije Lecornuovog imenovanja.
Vođa krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon je kazao kako "samo Macronov odlazak može staviti tačku na ovu tužnu komediju prezira prema Parlamentu, biračima i političkoj pristojnosti".
"Predsjednik ispaljuje posljednju patrolu... pohranjenu sa svojom malom grupom lojalista", našalila se Marine Le Pen, kopredsjedavajuća krajnje desničarske stranke Nacionalni skup.
Stranka Nacionalni skup pozvala je francuskog predsjednika da raspusti donji dom parlamenta i raspiše nove parlamentarne izbore.
Ali raspuštanje parlamenta moglo bi dovesti do neuvjerljivog rezultata ili dati još više mjesta krajnje desnoj stranci Nacionalnog okupljanja ili krajnje lijevoj stranci Nepokorena Francuska. Macron je više puta rekao da ova opcija nije njegov prvi izbor.
Lecornu je lojalni član Macronove ere koji je obavljao pozicije u predsjedničkom timu od 2017. godine.
Sada će morati brzo riješiti pitanje budžeta, koje je dovelo do pada njegova dva prethodnika.
U centru obračuna bile su krhke javne finansije Francuske. Prošlogodišnji deficit dostigao je 5,8% BDP-a, što je skoro dvostruko više od limita EU od 3%, dok nacionalni dug sada iznosi više od 3,3 biliona eura, što je otprilike 114% ekonomskog učinka.
