Ljetovanje i dalje luksuz: Više od četvrtine građana EU ne može priuštiti ni sedam dana odmora

Redakcija Mostar

Troškovi života, inflacija i rast cijena i dalje ostavljaju posljedice na kućne budžete, pa za mnoge sedmodnevni odmor van mjesta stanovanja ostaje nedostižan.

Više od četvrtine stanovnika Evropske unije nema dovoljno novca za sedmodnevni odmor, a razlike između pojedinih država pokazuju koliko je životni standard i dalje neujednačen

Dok se evropske plaže i turistička odredišta tokom ljeta pune posjetiocima, najnoviji podaci pokazuju da veliki broj građana Evropske unije takav odmor može samo planirati, ali ne i ostvariti.

Troškovi života, inflacija i rast cijena i dalje ostavljaju posljedice na kućne budžete, pa za mnoge sedmodnevni odmor van mjesta stanovanja ostaje nedostižan.

Prema podacima Eurostata, u 2025. godini čak 27,5 posto stanovnika Evropske unije starijih od 16 godina nije moglo sebi priuštiti sedmodnevni godišnji odmor izvan doma. U odnosu na prethodnu godinu taj udio povećan je za 0,5 procentnih poena, što pokazuje da je finansijski pritisak na građane i dalje prisutan.

Trend zabrinjava

Iako posljednji podaci ukazuju na blago pogoršanje u odnosu na 2024. godinu, dugoročna slika ipak pokazuje određeni napredak. U poređenju s 2015. godinom, broj građana koji sebi ne mogu priuštiti sedmodnevni odmor smanjen je za čak 7,7 procentnih poena.

To znači da je tokom posljednje decenije ekonomski položaj dijela stanovništva poboljšan, ali posljednji rast pokazatelja upozorava da oporavak nije jednak u svim državama članicama i da rast životnih troškova ponovo povećava finansijski pritisak na domaćinstva.

Mogućnost odlaska na godišnji odmor u evropskim statistikama smatra se jednim od pokazatelja životnog standarda, jer govori o tome koliko raspoloživi prihodi omogućavaju građanima više od pokrivanja osnovnih životnih potreba.

Rumunija i Grčka na vrhu liste

Najveći udio građana koji nisu mogli finansirati sedmodnevni odmor zabilježen je u Rumuniji, gdje se s tim problemom suočava čak 61,4 posto stanovništva.

Na drugom mjestu nalazi se Grčka sa 46,6 posto, dok Bugarska i Mađarska dijele treću poziciju sa po 39,1 posto građana koji sebi ne mogu priuštiti godišnji odmor.

Podaci pokazuju izražene razlike u životnom standardu među članicama Evropske unije. Dok pojedine zemlje još uvijek imaju veliki broj stanovnika koji se bore s osnovnim troškovima života, druge bilježe znatno viši nivo finansijske sigurnosti.

 Najbolji rezultati u Luksemburgu, Švedskoj i Nizozemskoj

Na drugom kraju evropske ljestvice nalaze se zemlje u kojima najmanji broj građana navodi da im je sedmodnevni odmor finansijski nedostižan.

Najpovoljnija situacija zabilježena je u Luksemburgu, gdje samo 10,6 posto stanovništva ne može priuštiti sedam dana odmora van mjesta stanovanja.

Slijede Švedska sa 12,4 posto i Nizozemska sa 12,8 posto, što potvrđuje da građani ovih država raspolažu znatno većom kupovnom moći i stabilnijim životnim standardom.

Razlike između država članica pokazuju da, uprkos zajedničkom evropskom tržištu, ekonomske mogućnosti građana i dalje značajno zavise od zemlje u kojoj žive. Za jedne je godišnji odmor sastavni dio života, dok za druge predstavlja luksuz koji još uvijek ne mogu sebi priuštiti.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.