Vlasti entiteta Rs preko lobističkog angažmana u SAD-u nastoje otvoriti razgovore s administracijom predsjednika Donalda Trumpa o ekonomskom partnerstvu koje bi uključivalo zajedničko istraživanje i razvoj mineralnih resursa, objavio je briselski portal DTT-Net.
U tekstu autora Ekrema H. Krasniqija od 9. oktobra navodi se da je takva saradnja predviđena dopunjenim ugovorom iz januara 2026. godine između Ministarstva za evropske poslove Rs i advokatske firme Zell & Associates International Advocates LLC.
Firmu vodi lobista L. Marc Zell, a njen ured u Njujorku dio je advokatske grupacije FandZ sa sjedištem u Jerusalemu. Dokument na koji se portal poziva objavio je na društvenim mrežama novinar Domagoj Margetić.
Prema prenesenom dijelu ugovora, cilj angažmana je „unaprijediti dijalog između Rs i druge Trumpove administracije, s ciljem podizanja bilateralnih odnosa između Rs i Sjedinjenih Američkih Država na novi nivo partnerstva i ekonomske saradnje“.
U opis saradnje uključeno je, „između ostalog, zajedničko razvijanje i istraživanje minerala rijetkih zemalja u Rs“.
DTT-Net ovu ugovornu odredbu povezuje s nalazištem u Loparama, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, gdje je švicarska kompanija Arcore ranije objavila rezultate istraživanja litija i drugih mineralnih sirovina. U prenesenom dijelu ugovora, međutim, Lopare i litij nisu izričito imenovani.
Portal navodi da su vlasti Rs prošle godine firmi Zell & Associates za lobističke usluge platile 1,244 miliona američkih dolara. Kao izvor tog iznosa navodi dokumentaciju američkog Ministarstva pravde iz registra stranih agenata FARA.
Procjena od oko 100 milijardi eura, koju DTT-Net pripisuje vlastima Rs i kompaniji Arcore, odnosi se na litij i druge sirovine u području Lopara.
Arcore je u decembru 2023. objavio da je pronašao značajne količine litija, magnezija, kalija i bora. Kompanija je planirala početak rudarenja tokom 2026. godine, ali prema tekstu DTT-Neta eksploatacija do trenutka njegove objave nije počela.
Kompanija se poziva na procjenu mineralnih resursa koju je izradio CSA Global, a koja obuhvata 1,286 milijardi tona rude u kategorijama indiciranih i pretpostavljenih resursa. Navodi i tehnološka ispitivanja povezana s kompanijom Wardell Armstrong i Univerzitetom u Ahenu.
Prema podacima Arcorea koje prenosi portal, ukupna mineralna resursna baza projekta obuhvata oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litij-karbonata, 14 miliona tona sirovine izražene kao borov oksid, 35 miliona tona kalij-hlorida i 94 miliona tona magnezij-sulfata.
Smijenjeni predsjednik entiteta Rs i nelegalni predsjednik SNSD-a Milorad Dodik već je javno iskazivao interes za uključivanje američkih kompanija u poslove povezane s nalazištem u Loparama.
„Naš je interes da dovedemo američke kompanije koje bi željele vidjeti možemo li nešto uraditi. To je konkretno pitanje“, rekao je Dodik u intervjuu za RTRs u decembru 2025. godine, odgovarajući na pitanje o sirovinama u Loparama, prenosi DTT-Net.
Portal ugovor sa Zellovom firmom razmatra zajedno s odvojenim lobističkim angažmanom kanadske kompanije Dickens & Madson, povezane s izraelsko-kanadskim poslovnim čovjekom. Prema DTT-Netu, taj angažman uključuje traženje podrške Trumpove administracije za Dodikov cilj nezavisnosti entiteta.
Autor povezuje lobističke aktivnosti i s ukidanjem američkih sankcija Dodiku, njegovim saradnicima i povezanim kompanijama. Sankcije su prethodno uvedene zbog djelovanja kojim su ugrožavani Dejtonski sporazum i institucije Bosne i Hercegovine. Tvrdnja da je određeni lobistički ugovor doveo do njihovog ukidanja predstavlja tumačenje autora.
Krasniqi u tekstu zastupa ocjenu da vlasti Rs mineralne resurse nastoje koristiti kao sredstvo za pridobijanje političke podrške u Vašingtonu. Prenesene ugovorne odredbe potvrđuju namjeru otvaranja razgovora o ekonomskom partnerstvu, ali ne predstavljaju potpisan sporazum s američkom administracijom o eksploataciji nalazišta u Loparama.
DTT-Net povlači i paralelu s projektom litija u okolini Loznice u Srbiji, udaljenoj približno 50 kilometara od Lopara.
Srbija je 2024. godine s Evropskom unijom potpisala memorandum o saradnji koji obuhvata lanac od eksploatacije sirovina do proizvodnje baterija i električnih vozila. Nalazištem u Srbiji upravlja britansko-australska kompanija Rio Tinto.
Prema procjeni Evropske komisije koju prenosi DTT-Net, resursi tog projekta mogli bi pokrivati do 26 posto godišnjih potreba EU za litijem. Portal navodi i procjenu da bi uspostavljanje cijelog proizvodnog lanca Srbiji moglo donositi do 12 milijardi eura godišnje.
Projekt se suočava s otporom stanovnika, ekoloških organizacija i opozicije zbog zabrinutosti za okoliš i zdravlje. DTT-Net navodi da je investicija stavljena na čekanje te prenosi rezultate anketa prema kojima se 62 posto građana Srbije protivi iskopavanju i preradi litija na tom području.
Autor moguće promjene vlasti u Srbiji povezuje s neizvjesnom budućnošću projekta Rio Tinta i evropskih planova za proizvodnju baterija i vozila.
Otpor rudarenju postoji i u Loparama. DTT-Net navodi da su stanovnici i ekološke organizacije iskazali protivljenje zbog mogućih posljedica po okoliš i zdravlje, zbog čega autor upozorava da bi i projekt Arcorea mogao naići na prepreke slične onima u Srbiji.
Portal iznosi i tvrdnju da je od prošle godine na lobističke angažmane vlasti Rs potrošeno 32 miliona američkih dolara. Taj ukupni iznos treba razlikovati od 1,244 miliona dolara koje tekst, pozivajući se na evidenciju FARA, pripisuje isplatama firmi Zell & Associates.
U završnom dijelu svoje analize Krasniqi povezuje Dodikove odnose s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, izdvajanje novca za lobiranje i nastojanje da se američki interes za mineralne resurse pretvori u podršku separatističkim planovima.
