Holandski Parlament je u utorak sa 117 glasova za i 33 protiv usvojio inicijativu poslanika Tunahana Kuzua u kojoj se od vlasti te zemlje, članice Evropske unije (EU), traži da od partnera u EU zatraže sankcije usmjerene na Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz entiteta Republika Srpska, zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Odluka Holandskog Parlamenta došla je u momentu po mnogima najteže političke krize u Bosni i Hercegovini od završetka rata 1995. godine. Kriza se očituje kroz najave aktuelne vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu RS, predvođene Dodikom i njegovim SNSD-om, o povlačenju ranije saglasnosti na formiranje državnih institucija kao što su Oružane snage BiH, Uprava za indirektno oporezivanje, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu, zatim kroz usvajanje u entitetskom parlamentu zakona o agenciji za lijekove, a uz neučestvovanje predstavnika SNSD-a i njegovih saveznika u radu državnih institucija. Neposredan povod krizi bila je odluka bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka u julu ove godine kojom je dopunjen Krivični zakon BiH uvođenjem zabrane negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćeg suda i kazni za počinioce.
Članovi holandskog Parlamenta u usvojenoj inicijativi pozvali su Vladu te zemlje da se u Evropskoj uniji zalaže za sankcije usmjerene direktno protiv Milorada Dodika i njegovog kruga moći “kako bi se održao pritisak na dio bosanskih Srba bez utjecaja na narod Bosne“.
Tunahan Kuzu, dan nakon usvajanja inicijative koju je podržalo devet od ukupno 17 klubova političkih stranaka u Parlamentu Holandije, kazao je kako je sad pravo vrijeme za ekonomski pritisak i sankcije.
"Sada je vrijeme za ekonomski pritisak i sankcije posebno usmjerene prema Dodiku, njegovim političkim saveznicima i poslovnim prijateljima", kazao je Kuzu i dodao:
"Državne i privatne kompanije koje finansiraju Dodikov režim trebale bi imati ekonomske posljedice za politiku koju podržavaju i koje se pridržavaju. Vrijeme je za djelovanje sada, a ne šest mjeseci kasnije ako želimo spriječiti 'Srebrenicu 2'."
U inicijativi je zatraženo od ministra vanjskih poslova Holandije da pošalje hitno pismo kolegama iz zemalja članica EU-a u kojem će ih pozvati da se distanciraju od Dodikovih izjava kojima negira genocid nad Bošnjacima, koji je Vojska Republike Srpske predvođena osuđenim ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem počinila u Srebrenici od 11. do 18. jula 1995. godine.
"Mi, kao politička stranka (DENK, op.a.) smatramo da se moramo čvrsto držati obećanja - nikad više, kako se to ne bi ponovilo", kazao je Kuzu.
Tunahan Kuzu je holandski političar turskog porijekla, poslanik u Parlamentu Holandije iz stranke DENK, koja u ovom predstavničkom tijelu broji tri člana. Nekadašnji je član Radničke stranke (PvdA). Član je Holandskog parlamenta od 2021. godine, a sa kolegom Selcukom Ozturkom napustio je PvdA u novembru 2014. i formirao grupu Kuzu/Ozturk koja je kasnije preimenovana u DENK (THINK). Na izborima 2017. godine DENK je osvojio tri poslannička mjesta u Predstavničkom domu (donji dom Parlamenta Holandije).
Tunahan Kuzu je privukao pažnju međunarodne javnosti u septembru 2016. godine kada je odbio da se rukuje sa tadašnjim premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom uoči sastanka u Generalnom vijeću (gornji dom Holandskog Parlamenta).
Kasnije je u izjavi na društvenoj mreži Facebook napisao kako je rukovanje s izraelskim premijerom odbio u znak "protesta protiv kršenja ljudskih prava palestinskih civila na palestinskoj teritoriji".
Za vrijeme posjete Al-Qudsu (Jeruzalem) u maju 2019. godine, gdje je boravio kako bi se upoznao s uslovima u kojima žive Palestinci u Izraelu, Kuzu je priveden na Brdu hrama zbog nošenja palestinske zastave. Prema riječima Farida Azarkana, Kuzuovog stranačkog kolege i aktuelnog lidera DENK-a, Kuzua je tada "opkolila grupa naoružanih vojnika", priveden je, zaustavljen, oduzeta mu je palestinska zastava i pušten je na slobodu nakon sat vremena.
Kuzu je studirao javnu administraciju na Univerzitetu Erasmus u Roterdamu. Od 2008. do 2012. godine bio je član Općinskog vijeća Roterdama.
